Privatni smještaj od Nove godine na udaru pet novih zakona

Samo nekoliko dana i u obiteljskom smještaju, najbrojnijoj vrsti smještaja i možda najprepoznatljivijem dijelu našeg turizma, više ništa neće biti isto. S prvim danom iduće godine, nakon Zakona o turizmu s početka ove godine, na snagu stupa još pet zakona koji donose promjene za tzv. privatni smještaj. Konkretno, za stotinjak tisuća registriranih iznajmljivača s oko 650.000 turističkih ležajeva.

Nova pravila zapisana su u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na nekretnine te Zakonu o PDV-u, a novine su brojne. Raste godišnji paušalni porez za iznajmljivače, koji i formalno postaju domaćini pod uvjetom da iznajmljuju u granicama županije u kojoj žive, iz te kategorije ispadaju vlasnici stanova u stambenim zgradama koji se bave iznajmljivanjem turistima i postaju rentijeri, a u idućih pet godina morat će pribaviti i suglasnost susjeda ako se žele nastaviti baviti tim poslom. Također, da spomenemo samo ponajveće promjene, granica za ulazak u sustav PDV-a raste s dosadašnjih 40.000 na 60.000 eura te kreće dugonajavljivani, nepopularni porez na nekretnine itd., piše Večernji list.

Pripremu novih zakona pratilo je dosta nezadovoljstva samih iznajmljivača, pogotovo iz redova onih koji turistima iznajmljuju stanove u stambenim zgradama, a održano je i nekoliko manjih prosvjednih skupova. Dizanje poreza i pooštravanje propisa teško i može proći glatko, a pogotovo nakon što se, kao što je to slučaj s obiteljskim smještajem, desetljećima uživa u blagodatima povlaštenog poreza. Iako to iznajmljivači teško priznaju, činjenica da su se svi koji imaju nešto za iznajmiti prihvatili tog posla i da godinama na obali niču novi apartmani dokazuje da se itekako radi o unosnoj djelatnosti. U brojkama to znači da je hrvatski turizam samo od 2016. naovamo narastao više od 175.000 kreveta u registriranom privatnom smještaju.

Je li novim zakonima, uključujući Zakon o turizmu, koji Hrvatska do ove godine nikad nije imala, sve postavljeno idealno? Nije. Cilj je održiviji turizam prema svim parametrima, obuzdavanje bujajuće apartmanizacije, osiguranje reda u stambenim zgradama i povratak dijela stanova u dugoročni najam te realnije oporezivanje od dosadašnjeg, a idealnog nema. Dok jača pritisak na privatne iznajmljivače, svojevrsna apartmanizacija pod drugim se imenom, recimo, nesmetano nastavlja u sklopu hotelskih resorta.

Također, novi će zakoni ponekog i nepravedno zakinuti. Poput, recimo, umirovljenika koji nema dodatnu nekretninu, nego se ljeti seli kod djece kako bi svoj stan u Splitu iznajmljivao koji mjesec i tako podebljao umirovljenički budžet, a po novom više neće biti turistički domaćin, već rentijer. Suočen s kritikama, zakonodavac je napravio neke ustupke (povećani su, recimo, rasponi paušalnog poreza za iznajmljivače, čiji konačni iznos određuje lokalna vlast, a u zgradama se neće morati skupljati 80 posto, već 66 posto suglasnosti susjeda za iznajmljivanje), ali prijedlog da se za vlasnike samo jednog stana napravi izuzetak pa da ostanu u statusu turističkog domaćina nije prošao.