Održana konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća Splitsko-dalmatinske županije

U Galeriji Arsenal u gradu Hvaru, povodom obilježavanja blagdana sv. Prošpera, suzaštitnika grada Hvara i Hvarske biskupije, pod pokroviteljstvima Ministarstva turizma i sporta RH i Grada Hvara, održana je konferencija o vjerskom turizmu, sakralnoj baštini i hodočašćima Splitsko-dalmatinske županije.

Skup je započeo razgledom Katedrale sv. Stjepana I, pape i mučenika, uz stručno vodstvo. Sudionici su ragledali i jedinstvenu u svijetu pod zaštitom UNESCO-a, Zbirku čipke od niti agave u Samostanu benediktinki, osnovanom 1664. godine na ostavštini hvarskog, renesansnog pjesnika Hanibala Lucića.

U radosnom ozračju izbora kardinala Roberta Francisa Prevosta za novoga papu, Lava XIV. u ime hvarskog biskupa, mons. Ranka Vidovića, skupu je nazočio generalni vikar Hvarske biskupije mons. Stanko Jerčić te u pozdravnom govoru naglasio potrebu zaštite turista i pojma turizma od sveprisutne komercijalizacije: 'Neka ova konferencija pomogne da svi poradimo na rastu međusobnog sporazumijevanja i ljubavi te da na turiste ne gledamo prvenstveno ekonomskim očima, već očima sveopćeg bratstva u ovom svijetu'.

Ispred Grada Hvara, nazočio je gradonačelnik Rikardo Novak.

Okupljene je ispred suorganizatora konferencije, Turističke zajednice Hvara, pozdravila direktorica Iva Belaj Šantić. Kazala je kako se konferencija u Hvaru održava na početku turističke sezone, uz blagdan sv. Prošpera, suzaštitnika Hvara: 'Turizam u Hvaru počinje s blagdanom sv. Prošpera, a odvija se do blagdana sv. Stjepana I., kojega slavimo na početku listopada. Turizam se, kao i vjera, nadovezuju, i duboko su ukorijenjeni kod svih Hvarana, bez obzira jesu li vjernici praktičari ili tradicionalisti. Pasionska baština na otoku Hvaru poštuje se u svim kućama u Hvaru. S druge strane, turizam je također duboko ukorijenjen u Hvaru te s vjerom predstavlja sinergiju koja Hvarane ispunjava svakoga dana'.

Organizatorica konferencije i programa Sunčana Matić, u uvodnom obraćanju sudionicima naglasila je kako je iza agencija LUX Promocija više od 15 godina rada na razvoju kulturnog i vjerskog turizma na nacionalnoj razini te je 2021. g. izrađen dokument za Ministarstvo turizma i sporta RH 'Smjernice razvoja vjerskog turizma RH' u suradnji s relevantnim vjerskim zajednicama i državnim institucijama u Hrvatskoj.

'Temom konferencije postavlja se i predstavlja održivi razvoj vjerskog turizma Splitsko-dalmatinske županije što se temelji na vrijednoj kulturnoj povijesnoj i sakralnoj baštini te bogatoj tradicijskoj baštini Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije. Na destinaciji gdje se i danas nailazi na autentičan i nekomercijalni, narodni izričaj, očuvanu tradicijsku i kulturnu baštinu, čemu svjedoči i sam Hvar, sa svojom starom jezgrom i otok gdje je dovoljno pogledati unaokolo i doživjeti duh minulih vremena, Mediterana kakav je nekada bio, a što je posjetitelju, modernom turistu neprocjenjivo iskustvo i duhovno nadahnuće. Našu sakralnu baštinu, najvrjedniji potencijal za razvoj kulturnog i vjerskog turizma, potrebno je uz sveprisutnu turističku ekspanziju održivim upravljanjem zaštiti i očuvati na dobrobit lokalne zajednice jer o održivom turističkom razvoju ovisi i kvaliteta života domicilnog stanovništva', kazala je Sunčana Matić.

Program je okupio stručnjake iz područja kulture, turizma i crkvenih institucija. Raspravljalo se o primjerima dobre prakse, vrijednoj sakralnoj baštini i primjerenoj valorizaciji iste u turizmu u budućnosti, izazovima i potencijalima razvoja vjerskog turizma.

Uvodno izlaganje 'Kulturna politika upravljanja (sakralnom) baštinom Splitsko-dalmatinske županije kao paradigma kulturnog identiteta' održao je Mislav Vušković iz Upravnoga odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Splitsko-dalmatinske županije. Naglasio je da Splitsko-dalmatinska županija kao jedinica područne samouprave upravljanje kulturnom baštinom, čiji kapitalni dio čini i sakralna baština, shvaća kao temelj svoje kulturne politike koja prožima i sve druge sastavnice javnoga djelovanja i politika Županije te da je najbolja potvrda o važnosti kulture činjenica da je Županija Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu izdvojila kao samostalni odjel. 'Među načinima na koje Splitsko-dalmatinska županija brine o kulturnoj baštini ističe se kontinuirano povećanje izdvajanja proračunskih sredstava za projekte promocije, očuvanja i prezentacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine, povećanje vidljivosti kulturnih programa (veći broj specijaliziranih javnih poziva) kojima se želi široj javnosti transparentno pokazati smjer trošenja proračunskih sredstava, ali i povećati staviti poseban naglasak na određene, ponekad dulje vremena zapostavljene, aspekte kulturne baštine'.

Objasnio je kako je ključ za razumijevanje osmišljavanja i provedbe kulturne politike Splitsko-dalmatinske županije, sinkronijsko i dijakronijsko viđenje baštine u identitetskom ključu, kao i sve naglašenija potreba za sekuritizacijom baštine. 'Županija svoju kulturnu politike temelji na uvjerenju da je istovremeno važno upravljati baštinom sinkronijski, onako kako se nadaju kulturne potrebe i razumijevanje u određenom vremenskom trenutku, ali i dijakronijski, tj. bez da se ikada izgubi svijest da su materijalna i nematerijalna kulturna baština naslijeđene i da ih treba predati u nasljeđe'.

Na temu 'Sakralna baština grada Hvara – konzervatorski i restauratorski zahvati na crkvama u Hvaru kao dodana vrijednost turističkom razvoju' predavanje je održala Anita Gamulin, voditeljica područnog odjela za konzervatorske poslove pri Upravi za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Splitu. Naglasila je da Ministarstvo kulture i medija RH kontinuirano sudjeluje u obnovi kulturnih dobara na prostoru Splitsko-dalmatinske županije, a koja se financira iz programa zaštitnih radova ministarstva.

'Program u velikoj mjeri obuhvaća upravo sakralnu baštinu, nepokretnu i pokretnu. Program se provodi uz stalni nadzor Konzervatorskog odjela u Splitu, vodi istražne radove na građevinama i koordinira veći broj stručnjaka koji sudjeluju na radovima sanacije i rekonstrukcije. Radovi obuhvaćaju izradu stručne dokumentacije, sve do složenog postupka sanacije građevina i pokretnih umjetnina, koji uz građevinske izvođače, arheologe, te druge specijalizirane stručnjake koji provode konzervatorsko-restauratorske zahvate kako na građevinama, tako i na pokretnom inventaru', pojasnila je Gamulin.

Spomenula je da je Konzervatorski odjel u Splitu svojim dugogodišnjim radom prisutan na čitavom otoku Hvaru, gdje je sudjelovao u obnovi većeg broja sakralnih građevina, a posebno je izdvojila zahvate, sanaciju i restauraciju crkava na području grada Hvara, i to na gotičkoj crkvi Svetoga Duha iz 1468. g, zatim renesansnoj crkvi Gospe Anuncijate, crkvi sv. Kuzme i Damjana, baroknoj crkvi Zvijezdi mora, srednjovjekovnoj crkvi sv. Magdalene na zahtjevnom lokalitetu Hvarske njive, a osvrnula se i na obnovu katedrale sv. Stjepana I., pape i mučenika.

Jedno od ključnih predavanja pod nazivom 'Valorizacija sakralne baštine staroga Splita u turizmu – buđenje religioznog smisla', održao je mr. don Danko Kovačević, iz Splitsko-makarske nadbiskupije, vicerektor Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Splitu. Kazao je kako je prije svećeničke službe radio i kao turistički vodič te je upoznat s temom recentnog turističkog razvoja. Istaknuo je čestu opasnost da se u vođenju turista i gostiju teži za opisom brojnih detalja, a da se pritom zanemari buđenje religioznog smisla.

'Crkva doživljava svakog čovjeka kao biće koje je po prirodi religiozno: osobu koja, svjesna svojih granica te iste granice želi nadići, želi se otvoriti stvarnosti, iskusiti je, s njom se povezati. Pri tome istovremeno otkriva sebi i svojoj okolini što i tko je za nju bitno društvo u ostvarenju cjelovitosti. U tom ostvarivanju povezanosti sa svime izvan sebe, čovjek se očituje i kao homo viator: putnik žedan ne samo autohtonih lokalnih pića nego i novih horizonata; gladan ne samo gastronomskih specijaliteta nego pravde i mira; željan ne samo udobnog konačišta nego i istine; potreban ne samo za dobre zabave nego i prave ljubavi. Sve ove naravne ljudske potrage dovode čovjeka do mogućnosti otvaranja apsolutnom i beskonačnom. Ovakvo buđenje i razvoj religioznosti čovjeku putniku postaje moguće onda kada se na temelju naravnog susretne s mogućnošću nadnaravnog; kada dođe u kontakt sa sustavom (ne)materijalnih simbola, ljudskog zajedništva i primjerom nadahnutog osobnog religioznog života. Crkva, na temelju tisućljetnog iskustva svojih članova, drži da je dio ljudske naravi sposobnost povezivanja s tim apsolutnim i beskonačnim u susretu sa osobom i djelom Isusa iz Nazareta.

Čovjek ima iskustvo ograničenosti. Ipak, tu ograničenost želi nadići. To je jedan od razloga zašto čovjek putuje, zašto traži. Pokušavamo naći temelj religioznosti, a taj temelj je ljudska narav. Čovjek po svojoj naravi osjeća da je ograničen. To je naša polazišna točka, kada ljudima putem vidljivoga pokušavamo približiti nevidljivo i nedokučivo. Religioznost je potreba i sposobnost povezivanja sa stvarnošću oko sebe i u sebi. Religiozan čovjek je onaj čovjek koji beskompromisno traži stvarnost, želi ju iskusiti i s njom se povezati. Ljudska narav je osnova kulture', kazao je okupljenima don Danko Kovačević. Govoreći o staroj jezgri grada Splita, kazao je da je ona model koji se može primijeniti na bilo koju drugu gradsku jezgru u priobalju te da je svaki element sakralne baštine univerzalan za naše krajeve. 'Sakralna baština staroga Splita, prvenstveno kroz susret s Dioklecijanovom palačom, katedralnim kompleksom, votivnim kapelama i marjanskim eremitažima daje model i primjer kako čovjeku današnjice, kroz (nad)naravne potrebe za odmorom, hranom, slavljem, zajedništvom i razmjenom dobara probuditi i razvijati religiozni smisao u kršćanskoj katoličkoj perspektivi', poručio je.

Predavanje na temu Konzervatorsko-restauratorski radovi kao početak valorizacije i prezentacije kulturnih dobara, održale su Ivana Svedružić Šeparović, pročelnica Službe za odjele izvan Zagreba Hrvatskog restauratorskog zavoda i Zrinka Lujić, voditeljica Restauratorskog odjela Split, Hrvatskog restauratorskog zavoda. Restauratorska radionica u Splitu kao sljednik nekadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu umjetnina u Splitu obavlja poslove restauriranja i konzerviranja bogate hvarske baštine od ranih četrdesetih godina 20. stoljeća. Zasade velikog Cvita Fiskovića koje kreću od popisivanja kulturnih dobara na terenu, njihove datacije, valorizacija, konzervacije pa objave u suradnji s djelatnicima Konzervatorskog Odjela u Splitu obavljaju se do danas s jednakom predanošću i pažnjom. Od niza izvedenih radova na pokretnoj i nepokretnoj baštini otoka Hvara predstavljeni su radovi preventivne konzervacije u crkvi sv. Duha te na fundusu ruha hvarske katedrale. Uz popisivanje, provjeru i  poboljšanje stanja čitavog fundusa umjetnina jednog objekta izdvajaju se najugroženije i najvrjednije umjetnine kojima se pristupa individualno cjelovitim zahvatom kao što je primjer oslikanog reljefa Bogorodice s Djetetom iz crkve sv. Duha na Hvaru. Fundus liturgijskog ruha otoka Hvara dokumentiran je, zaštićen i valoriziran kao jedna od najvrjednijih cjelina primijenjene umjetnosti otoka. Osim restauratorsko-konzervatorskih radova koji se kontinuirano provode zaslužuje i posebnu pažnju stručne i široke javnosti.

Izniman broj valoriziranih komada liturgijskog ruha od renesansnih vezenih misnica, preko brižljivo čuvanih atribuiranih komada ruha do primjeraka agavine čipke kao vrednote upisane u UNESCOV-u listu svjetskih dobara zaslužuju promišljanje o cjelovitoj prezentaciji na otoku, zaključila je pročelnica, Ivana Svedružić Šeparović.

Predavanje Interpretacijski centar katedrale sv. Jakova 'Civitas Sacra – Sveti grad', održao je Valentino Dražić Celić. 'Civitas Sacra' je integrirani projekt za unaprjeđenje turističke ponude Šibenika temeljene na valorizaciji kulturne baštine katedrale sv. Jakova i palače Galbiani. Osim činjenice da je riječ o valorizaciji vrijedne UNESCO-ve baštine, katedrale Sv. Jakova, iznimna vrijednost ovog projekta ogleda se i u činjenici da je nositelj projekta Šibenska biskupija, čime je ovo prvi veći infrastrukturni projekt Crkve u Hrvatskoj koji je dobio novac iz fondova EU. 'Civitas Sacra – Sveti grad', četveroetažni je prostor u samom srcu starog grada Šibenika smješten je u sklopu Palače Galbiani. Stalni postav proteže se na tri etaže gdje su između ostaloga izložene: originalne kamene skulpture Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca, neke od najvrjednijih slika u RH iz razdoblja baroka i renesanse, poliptih Nikole Valdanova,  bogata riznica liturgijskog ruha i posuđa te ostali predmeti bogate kulturne baštine šibenske biskupije. Postav obiluje i mnoštvom interaktivnog sadržaja koji na jedan posve nov i zanimljiv način pričaju priču o šibenskoj katedrali. Osim stalnog postava, unutar palače Galbiani nalazi se i galerija za povremene izložbe, multimedijalna dvorana, suvenirnica i ugostiteljski sadržaj.

O turističkoj valorizaciji procesije 'Za križen' predavanje je održala direktorica Turističke zajednice Općine Jelsa, Marija Marjan. Projekt procesije ‘Za križen’ najvažniji je projekt u mojem mandatu kao direktorice Turističke zajednice Jelsa. Riječ je o projektu koji u sebi sadrži mnogo elemenata od kojih je najvažnije otvaranje Galerije Za križen. Ponosna sam i sretna zbog procesa valorizacije hvarske procesije. Projekt je pri kraju, čekamo samo otvaranje Galerije 'Za križen'. Podsjetila je da se Turistička zajednica Općine Jelsa zajedno sa Župom Uznesenja Marijina u Jelsi javila na natječaj Splitsko-dalmatinske županije za vjerske zajednice kako bi se osigurala sredstva za realizaciju projekta Galerije Za križen, a sredstva su im odobrena i za 2024. i 2025. godinu. Galerija će, prema riječima Marjan, biti otvorena za otprilike dva mjeseca. Dodala je i kako je u suradnji s turističkim zajednicama otoka Hvara izrađen vizual procesije 'Za križen', zatim brošura i internetska stranica.

'Zadaća projekta nije privući turiste za Veliki četvrtak da u što većem broju sudjeluju u hvarskoj procesiji. Naša je namjera da turisti dođu na otok Hvar u razdoblju predsezone i postsezone, i u druga razdoblja te da na način na koji to oni žele hodočaste u procesiji stazom kojom se kreće hvarska procesija. Mogu šetati, mogu trčati, mogu biciklirati', poručila je direktorica TZ-a Jelsa. Iznijela je i podatak da se u vrijeme turističke procesije održavaju ljetni obilasci procesije 'Za križen' u pratnji licenciranih turističkih vodiča, a jedan od njih je i bivši križonoša noćne procesije na Hvaru. Spomenula je da je Turistička zajednica u suradnji sa Zborom 'Sv. Cecilija', zatim bratovštinom Presvetoga Sakramenta i maestrom Slavkom Reljićem koji je autor Oratorija, najvažnijih korizmenih napjeva otoka Hvara, izradila i video spot s prikazom jedne od najvažnijih vjerskih tradicija otoka Hvara.

Prof. dr. fra Domagoj Runje s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu izlagao je o temi 'Staza Gospi Sinjskoj, hodočasnički put'. Slika Gospe Sinjske prvo je 1687. godine prošla put od Rame do Sinja, pa preko Dugopolja i Klisa do Splita da bi se ponovno nakon devet godina vratila u Sinj (1696.), gdje je do 1721. godine izložena u tri različite crkve.Tri stotine godina kasnije (1987.), Gospa je na jedan dan ponovno 'hodočastila' u Ramu, a njoj u Sinj svake godine, posebno na svetkovinu Velike Gospe, pristižu stotine tisuća hodočasnika.

Staza Gospi Sinjskoj živi je spomenik Gospina hoda s narodom koji se neprestano obnavlja kao tjelesna žrtva i duhovna okrjepa za životno putovanje.

U predavanju, uz prikaz povijesnog utemeljenja Staze Gospi Sinjskoj, predstavljeno je i konkretno iskustvo grupe hodočasnika koji kroz cijelu godinu hodočaste različitim dionicama ove Staze, koja se proteže od Solina preko Sinja do Rame i obratno, podižući svijest o njezinim povijesnim, duhovnim, kulturnim i rekreativnim vrijednostima.

Potencijale razvoja vjerskog turizma otoka Visa predstavile su direktorica TZ-a Grada Komiže Tena Gorjanović Rajevski i izvršna direktorica Geoparka Viški arhipelag Lana Schmidt. Predavanjem su iznijele pregled ključnih kulturnih, povijesnih i prirodno-duhovnih elemenata koji čine otok Vis, s posebnim naglaskom na grad Vis i Komižu, izuzetno pogodnim za razvoj vjerskog turizma. Grad Vis, s povijesnim kontinuitetom od antičke Isse do danas, obiluje vrijednim sakralnim lokalitetima, uključujući crkvu sv. Jurja, samostan sv. Jere na Prirovu te mrežu manjih crkava koje čine značajan dio identiteta grada. Komiža se ističe snažnim povezivanjem vjerske tradicije i pomorskog nasljeđa kroz crkvu sv. Nikole, Gospinu crkvu poznatu kao Gospa od Gusarice te crkvu i samostan sv. Silvestra na Biševu.

Prirodne vrijednosti, osobito one unutar područja Geoparka Viški arhipelag, dodatno naglašavaju potencijal za razvoj duhovno-tematskih sadržaja, osobne refleksije i mirnog boravka izvan glavne turističke sezone. Predstavljene su mogućnosti povezivanja vrijedne sakralne baštine s kulturnom ponudom, lokalnom gastronomijom i očuvanom prirodom, uz naglasak na održivi razvoj i aktivno uključivanje lokalne zajednice.

Duhovno i autentično – Makarska izvan razglednice, predavanje o potencijalima razvoja vjerskog turizma Makarske održala je Marina Josipović, direktorica TZ Makarska. Predstavljeno je Svetište Vepric, smješteno na ulazu u Makarsku, u podnožju brda, s pogledom na Biokovo i okruženo borovom šumom. Makarski biskup, dr. Juraj Carić, osnivač je Svetišta. Godine 1908. organizirao je hodočašće u Lourdes i bio toliko dirnut iskustvom da je odlučio sličan prostor vjere stvoriti u svom kraju. 1909. godine blagoslovio je prvi oltar u prirodnoj špilji, izuzetan molitveni prostor oblikovan prirodom, što čini snagu u svojoj skromnosti, tišini i krajoliku. Svetište je posvetio Majci Božjoj Lurdskoj, a ovdje je i pokopan. Vepric je danas jedinstvena duhovna oaza usred turističke rivijere, godišnje Svetište posjeti između 350.000 i 500.000 ljudi. Ispričana je i legenda o papuči biskupa Bijankovića te namjera izradbe originalnog suvenira ‘Makarska papuča’, koja nije samo suvenir, već je priča o čestitosti, humoru, narodu i vjeri te turist iz Makarske putem Papuče nosi i životnu vrijednost. Kroz svoju sakralnu baštinu, Svetište Vepric i legendu o biskupu Bijankoviću, Makarska je uspješno razvila nišu u vjerskom turizmu, nudeći posjetiteljima jedinstven spoj vjere, povijesti i prirodne ljepote. Predstavljene su i Picokare, tihe čuvarice duhovnosti, redovnice bez zidova prepoznatljive po sivim maramama. Kako bi se odala počast tim ženama, modernim hodočasnicama duše, kreiran je tihi suvenir - siva marama picokara. To nije samo suvenir – to je poziv na tišinu, poniznost i predanost. Makarska nije samo razglednica –ona je duhovni prostor koji se nosi u sebi, zaključila je Marina Josipović.

Svetište Gospe Stomorije i Biblijski vrt u Kašel Novom, predstavio je Ante Žanić, predsjednik udruge Biblijski vrt Stomorija. 1189. godine, na južnim padinama Kozjaka podignuta je crkvica Sv. Marije od Špiljana, danas zvana Gospe Stomorija. Do turskih provala i pustošenja to je bila župna crkva okolnog starohrvatskog potkozjačkog naselja Špiljan. Zbog opasnosti od Turaka žitelji sele uz more i osnivaju Kaštel Novi 1512. godine. Od tih vremena do danas mnogi vjernici hodočaste do Gospe Stomorijena blagdan Velike Gospe 15. kolovoza. 

Apostolski posjet pape Ivana Pavla II. Splitu povod je osnutku Biblijskoga vrta u Kaštel Novom. Pored crkvice, na mjestu na kojem se spajaju duhovnost i priroda utemeljen je prvi Biblijski vrt u Hrvatskoj. Osnovna zamisao pri oblikovanju Biblijskoga vrta uzeta je iz temeljnih biblijskih poruka kojoj su vjernička, duhovna, povijesna zbilja i književna realna dimenzija jednako nadahnuće. Prostor je to od oko 12 hektara raspoređen na pet parcela koje čine cjelinu Biblijskoga vrta: Predvorje, crkva Gospe Stomorije, Jidro, Gospina njiva i Griža. Ovdje već stoljećima rastu platane, masline, smokve, vinova loza i biljke koje se spominju u Bibliji. Danas se u prostoru nalazi oko 110 biljnih vrsta. Na vidikovcu sa kojeg se pruža prekrasan pogled na Kaštelansko polje i zaljev, posađen je mali vinograd kao spomenik težaku i lozi. U njemu se, uz ostale autohtone vrste vinove loze, nalazi i Kaštelanski crljenak, u svijetu, posebno u Kaliforniji (SAD) poznat kao Zinfandel, koji potječe iz Kaštela. Bratovština Gospe Stomorije vrlo je aktivna i danas, sa svojih šezdeset članova trajno održava, ali i širi svoje vjerske i društvene aktivnosti.

Konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća Splitsko dalmatinske županije, organizirana je u povijesnom prostoru, današnjoj Galeriji Arsenal, naslonjenoj uz Hvarsko kazalište, treće najstarije kazalište u Europi, a prvo komunalno, koje je danas spomenik najviše kategorije i nacionalnog značenja za Republiku Hrvatsku.Organizator, agencija LUX Promocija, zahvaljuje svima na doprinosu realizaciji Konferencije i razvoju teme vjerskog turizma.