Most zaziva zaštitu od prekomjerne gradnje, poseban status obiteljskog smještaja, smanjenje PDV-a! Evo detalja

Most je danas u Splitu predstavio svoju Strategiju o turizmu - smjernice za politiku održivog razvoja hrvatskog turizma. 

Božo Petrov, predsjednik stranke i saborski zastupnik, kazao je kako su ovaj grad odabrali za polazišnu točku jer upravo ovdje turizam doslovno znači život za brojne građane. Napomenuo je ujedno kako egzistencija više od stotine tisuća ljudi u Hrvatskoj o njemu ovisi. 

'Ako želimo da bude održiv, odnosno da postoji i da bude jednako kvalitetan kao danas te ako želimo da turisti dođu i za pet-deset godina, trebamo javni prostor zaštiti od prekomjerne gradnje, omogućiti da taj javni prostor bude dostupan svima - ponajprije mislim na javne plaže - te osigurati da obiteljski turizam bude nosiv stup. Također, kroz turizam moramo poticati domaću proizvodnju i na kraju omogućiti porezno rasterećenje', istaknuo je Petrov. 

Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić naglasila je kako u Mostu očuvanje prostora i kulturne baštine za buduće generacije percipiraju kao ključno. Naznačila je da je Split - grad bogate tradicije - na kulturnoj baštini započeo i zadržao svoju turističku komponentu. 

'Nažalost, danas smo u Hrvatskoj svjedoci sve veće devastacije turističkog prostora, a zaštita tog istog prostora ne dolazi od onih koji su na vrhu zajednice. Izglasane su izmjene Zakona o prostornom uređenju koje omogućavaju da državni vrh odlučuje bez državnog plana i putem pojedinačnih planova o tome na koji će način investirati u Hrvatsku i kako će se upravljati prostorom. O prostoru se trenutno ne promišlja kao onome što je dostupno cijeloj zajednici, o čemu treba odlučivati lokalna zajednica i što treba sačuvati za buduće generacije. Shvaćen je isključivo kao resurs na kojem će se privremeno obogatiti podobni. Mi se protiv toga oštro borimo jednako kao i protiv izmjena Zakona o pomorskom dobru koje će omogućiti i održati elitizam plaža', navela je uz naknadno pojašnjenje kako je Vlada dala Ministarstvu graditeljstva diskrecijsku ovlast da donosi pojedinačne planove za pojedinačne građevine od tzv. državnog interesa. 

Naglasila je nadalje kako očekuju prostorno planiranje na razini lokalne zajednice, a u suradnji sa strukom te uz posebne mehanizme kroz koje će se detektirati potrebe lokalne zajednice - koje će se pak poticati određenim mjerama - kao i ono što je potrebno destimulirati.

'Zalažemo se i za plaže dostupne svima, a ne kao što se zakonom predlaže da u određenom postotku budu dostupne domaćem stanovništvu. One su opće dobro. Stanovništvo ga, međutim, treba koristiti preko kućnih mjera i u skladu s onima koji će imati koncesiju. Mi duboko vjerujemo u sinergiju domaćeg stanovništva, prostornih resursa i održivog gospodarskog razvoja', poručila je.

Selak Raspudić svoje je obraćanje medijima zaključila tezom kako Hrvatska više ne mora moliti nekoga da investira u našu obalu, već naprotiv - stava je da je potrebno razmišljati kako je očuvati. Konstatirala je da slogan 'Mediteran kakav je nekad bio' treba zamijeniti novim 'Mediteran kakav će zauvijek ostati', i to u pametnom i održivom planiranju turističke strategije.

Na Mostovim smjernicama primarno je radio Đani Bunja, profesor na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru. Ovom je prigodom naveo kako su, uz prostornu problematiku, izdvojili i interese vitalne zajednice kao i svojevrsne interese turista - u potonjem slučaju s naglaskom na pružanje autentičnog iskustva boravka u Hrvatskoj. 

Govoreći o interesima lokalne zajednice, ustvrdio je kako je nužno poći od činjenice da se obiteljskim smještajem bavi više od stotinu tisuća ljudi na jadranskoj obali. U tom je kontekstu rekao kako se pogrešna teza stavlja u prvi plan, koja nalaže da obiteljski smještaj predstavlja kočnicu turizmu te da degradira njegovu kvalitetu. 

'To se protivi svakoj ekonomskoj logici i zdravom razumu. Ponuda postoji zbog potražnje. U informatičkom dobu ljudi ocjenjuju zadovoljstvo boravkom, a nepobitna je činjenica da obiteljski smještaj ima jako visoke ocjene. Taj je oblik smještaja bio zanemaren, a mi u Mostu smatramo da on mora biti nositelj turističke priče. Naime, dio je turističkog identiteta, po tome smo prepoznatljivi za razliku od drugih zemalja na Mediteranu. 

Da bismo pomogli obiteljskom smještaju, predvidjeli smo konkretne mjere. Treba identificirati tko spada u tu kategoriju. Po nama su to iznajmljivači na adresama na kojima maju prebivalište. Također, treba uključiti i sve one koji iznajmljuju na adresama na kojima ne stanuju, ali koji pružaju uslugu kao domaćini, odnosno ostvaruju neposredan kontakt s turistima. U procesu rekategorizacije nužno je ustanoviti posebnu oznaku za obiteljski smještaj. Dakle, potrebno je i brendirati ga.

Budući da su zbog inflacije porasli troškovi poslovanja, što je rezultiralo i povećanjem cijena, smatramo da je potrebno podignuti prag ulaska u sustav PDV-a s dosadašnjih otprilike 40 tisuća eura na 60 tisuća eura. Tako ćemo ih potaknuti da se legalno bave djelatnošću. Država ni nema kapacitete za provođenje nadzora toliko velikog broja iznajmljivača, pa nam se pojavljuje posvemašnji nered u prostoru. 

U obiteljski smještaj želimo uključiti i popularne 'vikendaše'. Mnoge su se vikendice radi obiteljskoj odmora počele graditi krajem 70-ih, početkom 80-ih, no danas se često i iznajmljuju. Smatramo pogrešnim, čak i štetnim to što je ove godine Vlada RH - odnosno Ministarstvo financija - zatražila od svih jedinica lokalne samouprave da su vikendaši, pored poreza na kuće za odmor, dužni plaćati davanja kakva i drugi iznajmljivači ako su registrirani za iznajmljivanje. Na taj ih se način destimulira da legalno posluju, tjera ih se u zonu sive ekonomije', iznio je profesor. 

Na upit predstavnika medija dotaknuo se i iznajmljivanja u turističke svrhe u stambenim zgradama. Stava je kako je u mnogo slučajeva devastirajući, pri čemu se referirao na problem parkinga kao jednog od segmenta, ali i na 'ozbiljnije' posljedice poput sve manje priuštivosti stambenih prostora mladima, odnosno generalnog nezadovoljstva lokalnog stanovništva. 

Izložio je zatim dvije vrlo konkretne mjere kojima u Mostu namjeravaju poticati domaću proizvodnju. Drugim riječima, žele da se domaći prehrambeni proizvodi plasiraju kroz turističku ponudu. 

'Svakog bismo ugostitelja koji u svojoj nabavi ima najmanje 75% domaćih proizvoda oslobodili od četvrtine godišnjeg iznosa PDV-a. Skratili bismo tako put od proizvođača do potrošača te bi se tako mogle sniziti cijene proizvoda što bi imalo dalekosežne benefite na cijelo gospodarstvo.

Zatim bismo smanjili PDV u ugostiteljstvu na vino, pivo, kavu i prirodne sokove. To bi pripomoglo domaćoj proizvodnji, a ugostiteljima osiguralo veću dobit s kojom bi mogli, primjerice, povećati plaće zaposlenicima ili investirati. Sve bi to uz povećanu potrošnju imalo pozitivan impuls. Dobitak u državnom proračunu smanjio bi se za oko 98 milijuna eura u odnosu na 2022., ali bi se uz druge oblike poreznog zahvaćanja iznos vratio u državni proračun i proračune na najnižim razinama', zaključio je.