Hrvatska je protočni bojler za radnu snagu s Istoka

Poslodavci u turizmu ove će godine trebati devet posto više sezonskih radnika nego lani. Pokazuje to analiza Udruge ugostiteljstva i turizma pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) u kojoj su analizirane potrebe za kadrovima u ovoj godini među članicama, uglavnom velikim hotelsko-turističkim kompanijama, javlja Novi list.

Opća je ocjena poslodavaca u turizmu da je situacija na tržištu rada u sektoru turizma u 2024. godini bila nešto bolja u odnosu na 2023., ali i dalje dominira trend nedostatka radne snage, posebno na domaćem tržištu rada te sporost administracije kada je riječ o zapošljavanju stranih radnika.

- Aktualne procjene govore da će u ovoj godini poslodavci trebati devet posto više sezonskih radnika, dok je u sektoru turizma lani zaposleno pet posto više radnika negoli 2023. Udio sezonskih radnika u ukupnoj radnoj snazi zaposlenoj tijekom 'špice' turističke sezone iznosio je 56 posto. Možemo reći i kako se očekuje nastavak trenda nedostatka radnika na domaćem tržištu rada te će negdje oko 40 posto sezonskih radnika u ovoj godini doći s inozemnih tržišta. Kod sezonskih radnika raste broj angažiranih stranih državljana, i to za 25 posto, kao i učenika i studenata za nekih 12 posto, te djelatnika vanjskih servisa - kaže Natali Komen - Bujas, direktorica Udruge ugostiteljstva i turizma pri HUP-u.

Najviše domaćih

Podsjeća i da je lani u sektoru turizma i ugostiteljstva izdano ukupno 56.228 radnih dozvola što predstavlja rast od 22 posto u odnosu na godinu ranije kada je u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola. A već to je bilo 40 posto više nego 2022. No, ovdje se radi o ukupno izdanom broju svih radnih dozvola i taj se broj zbog fluktuacija, poništenja i slično razlikuje od broja prijavljenih stranih radnika na mirovinsko osiguranje pa je tako prema podacima Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) krajem kolovoza 2024. u sektoru turizma bilo oko 33 tisuće prijavljenih stranih radnika.

Velike kompanije i dalje imaju najviše domaćih radnika, iako i kod njih taj udio polako opada. Tako je prema informacijama iz HUP-ove Udruge ugostiteljstva i turizma vidljiv trend rasta udjela radnika iz dalekih zemalja kao što su Filipini, Nepal i Indija. No i dalje prevladavaju radnici iz susjednih zemalja BiH, Srbije i Makedonije.

- Prema podacima iz naše interne ankete struktura djelatnika se mijenja. Jača udio djelatnika iz inozemstva, tako da su lani djelatnici iz Hrvatske činili 69,6 posto ukupnog broja djelatnika i taj je udio pao za 3,7 postotna poena u odnosu na 2023. A od ukupnog broja stranih djelatnika njih 21,1 posto su djelatnici iz zemalja bliže regije, 7,1 posto iz azijskih zemalja te 2,1 posto djelatnika dolazi iz ostalih zemalja. S obzirom na ubrzano pogoršanje demografskih trendova, ekonomski rast i kontinuiranu napetost tržišta rada, HUP procjenjuje da će se trendovi rasta udjela stranih radnika nastaviti. Stoga je potrebna daljnja digitalizacija postupka izdavanja radnih dozvola i viza te operacionalizacija administrativnih postupaka kako bi se ubrzali - kazala je Komen-Bujas.

Stalni sezonac

Što se tiče mjera koje poslodavci koriste za privlačenje i zadržavanje djelatnika u turizmu, vrlo dobrom se pokazala mjera Stalni sezonac, no koja je ove godine ukinuta.

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) kazali su nam da je lani bilo 4.257 novouključenih korisnika mjere Stalni sezonac te da kriterije za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja utvrđuje radna skupina analizom tržišta rada, a donosi Upravno vijeće HZZ-a. Nakon analize utvrđeno je da se mjera Stalni sezonac neće provoditi.

- Želimo naglasiti da je u 2025. godini HZZ dopunio kriterije za dodjelu potpore za zapošljavanje i omogućio korištenje potpore za zapošljavanje na neodređeno za radnike koji su kod istog poslodavca već radili kao stalni sezonci. U opravdano upražnjena radna mjesta dodan je istek ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove i istek ugovora o radu za sezonske poslove kako bi se potaknulo zapošljavanje osoba koje su dotad bile u sezonskim poslovima i omogućila stabilnost tržišta rada - kažu u HZZ-u.

Na pitanje koliko je mjera Stalni sezonac pomogla poslodavcima i koje bi se još mjere i aktivnosti moglo na razini Vlade poduzeti, u HUP-ovoj Udruzi ugostiteljstva i turizma odgovaraju da su gotovo svi njihovi članovi koristili ovu mjeru jer je ona stalnim sezonskim radnicima osiguravala stabilan radni odnos i prihode, a poslodavcima zadržavanje kvalitetnih domaćih radnika.

Iz HUP-a su poduzeli brojne aktivnosti i apelirali prema Vladi da mjera Stalni sezonac ostane u primjeni jer je ona neophodna za zadržavanje domaćih radnika kojima u uvjetima visoke sezonalnosti poslovanja nije moguće ponuditi stalni radni odnos. No, Ministarstvo rada ustrajalo je u najavi ukidanja ove mjere.

- Smatramo kako i dalje ima prostora za veći angažman domaćih radnika što bi se, primjerice, riješilo fleksibilnijim reguliranjem obavljanja privremenih i povremenih poslova. Također, potrebno je obrazovne programe uskladiti s potrebama tržišta rada. Zalažemo se za programe i potpore za edukaciju deficitarnih znanja i zanimanja u turizmu te sudjelujemo u svim aktivnostima HZZ-a kako bi se u turizmu angažirao što veći broj domaćih radnika - pojasnila je direktorica ove HUP-ove Udruge.

Najvažniji ljudi

Dodaje da je tržište rada izrazito dinamično pa poslodavci s različitim mjerama nastoje privući i zadržati radnike. Pored kontinuiranog rasta plaća, radnicima se u turizmu osiguravaju smještaj, prehranu, prijevoz i druge beneficije.

- Za održivost i daljnji razvoj hrvatskog turizma najvažniji su ljudi. Važno je osigurati što konkurentnije uvjete rada jer je nedostatak radnika jednako prisutan i u nama konkurentskim turističkim zemljama - ukazala je Komen-Bujas.

I sindikati nisu zadovoljni ukidanjem mjere Stalni sezonac. Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) kazao je kako su i sami sindikati 'gurali' ovu mjeru jer je omogućavala poslodavcima da ipak zadrže iste sezonske radnike, a samim time i kontinuitet zapošljavanja i kvalitetu radnika.

- Nažalost, rečeno je kako država više neće plaćati poslodavcima da zadrži radnike, da je to bila mjera za taj prijelazni period pandemije, i nek sada sami poslodavci preuzmu taj teret - kazao je Andrić.

Ocijenivši situaciju s kadrovima u turizmu općenito alarmantnom, podsjetio je i na nonsens koji se dogodio s plaćama u sektoru, s obzirom na dizanje zakonskog iznosa minimalne plaće na 970 eura mjesečno. Sada poslodavci dijelu zaposlenika koji rade najjednostavnije poslove razreda 1, moraju dignuti plaću na zakonski minimum, a samim time se praktički osnovica izjednačava s plaćama onih koji rade složenije poslove poput kuhara ili konobara.

Kolektivni ugovor

Sada su u tijeku pregovori oko kolektivnog ugovora kojim bi se trebalo dogovoriti rast plaća i za razrede 2, 3 i 4 složenosti poslova, međutim poslodavci pregovore o povećanju za složenije poslove najavljuju tek za period nakon glavne sezone.

- I zato sada imamo maksimalno nezadovoljstvo ljudi. Mislim da će ova procjena poslodavaca o potrebi radnika biti nerealna jer imam naznake od mnogih radnika, koji rade složenije poslove, da razmišljaju otići izvan Hrvatske ili u druga zanimanja koja ima daju daleko veću plaću. Meni je jasno da su investicije u turizmu neophodne, međutim da nema radnika koji odrađuju sezonu i osiguravaju profit, ne bi bilo ni investicija. Treba investirati i u ljude. Već sad je upitna kvaliteta kadra, s obzirom na to koliko je ljudi otišlo. I ako nam se sada dogodi još jedan val odlazaka stručnih ljudi te se sve svede na radnike iz trećih zemalja, nema tu sreće. Ti strani radnici dođu kod nas, odrade sezonu ili dvije da steknu iskustvo i idu dalje. Mi smo im samo prolazna stanica prema zapadu - ukazao je Andrić zaključivši kako pretpostavlja da će ove sezone poslodavcima u turizmu biti potrebno daleko više radnika negoli se trenutno računa.

Najviše se traže konobari, sobarice i kuhari

Prema zadnjim statističkim podacima, u prosincu je posredstvom HZZ-a traženo 1.911 radnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. U odnosu na prosinac 2023. godine, ovog prosinca je traženo 2,2 posto više radnika u navedenoj djelatnosti. U prosincu se preko HZZ-a tražilo najviše konobara, njih oko 450, potom tristotinjak sobarica te dvjestotinjak kuhara, piše Novi list.