Pred nama je još jedan produženi vikend tijekom kojeg se u Hrvatskoj očekuje pojačani priljev turista. O dosad ostvarenim rezultatima, očekivanjima od ljetne turističke sezone, ali i o cijenama razgovarali su u Intervjuu tjedna Media servisa s ministrom turizma i sporta Tončijem Glavinom. Intervju je vodio Tonči Gabelić.
Osvrnuvši se na rezultate postignute u prvih šest mjeseci ove godine, ministar Glavina istaknuo je kako možemo biti zadovoljni. Brojke, rekao nam je, pokazuju da se Hrvatska transformira u cjelogodišnju turističku destinaciju.
'Mislim da su rezultati za sada fantastični. Prošle godine prvih šest mjeseci, što je predsezona i prvi dio godine koji nam je jako bitan, nam je bio rekordni i poprilično veliko povećanje u odnosu na prethodnu godinu, a po svim pokazateljima koje imamo sada ove godine će te brojke biti još i bolje.'
Otkrio je Glavina i što očekuje od glavnog dijela ljetne turističke sezone, odnosno od srpnja i kolovoza.
'Dakle završetak ovog mjeseca, koji je stvarno fantastičan, preko dvadesetak posto rasta, će nam potvrditi da stvarno radimo iskorake velike po pitanju razvoja cjelogodišnjeg turizma i onda nam slijedi srpanj i kolovoz koji su nama u brojkama ako gledamo jako bitni. Tu je bitno naglasiti da više ne tražimo povećanje ni dolazaka, a ni noćenja. Tu moramo držati brojke. Tu bismo bili sretni da smo negdje otprilike u ovim brojkama u kojima smo bili posljednje dvije godine.'
Ipak, istaknuo je Glavina, masovni turizam nije nam cilj.
'Mi ne želimo biti zemlja masovnog turizma. Ne želimo biti zemlja koja ima problema s prekomjernim turizmom. Želimo eventualno nekakva povećanja, ako ih ima, tražiti upravo u predsezoni prvih šest mjeseci i onom drugom djelu godine od rujna pa nadalje. Vjerujem da nam je to najbolji pokazatelj koliko dobro se razvijamo, napredujemo i radimo.'
Jedna od vrućih tema gotovo svake godine su cijene. Svakog se ljeta raspravlja o cijenama smještaja, ugostiteljskih usluga i prehrambenih proizvoda. I premijer Andrej Plenković i ministar Glavina u više su navrata upozoravali da se cijene moraju mudro formirati. Ministra Glavinu upitali smo hoće li nam se pretjerano dizanje cijena obiti o glavu.
'Sada u ovom trenutku kada smo već u srcu glavnog dijela turističke godine, realno ne želim više razgovarati o cijenama na taj način. To je tema, naše uvjetno rečeno, nekakve slabosti i izazovi su teme kojima se mi bavimo sektorski u onom dijelu godine kada nema ovdje toliko velik broj gostiju. Sada kada su nam gosti tu i kada se jako pazi što mi govorimo i kako govorimo, onda naravno Hrvatsku nam je zadatak uvijek predstavljati kao ono što jest, a to je zemlja koja nudi dobar odnos cijene i kvalitete i zemlja koja je itekako konkurentna na europskom turističkom nebu.'
Hrvatska trenutno uvelike ovisi o stranoj radnoj snazi. Ministra turizma upitali smo kakvo je stanje s radnom snagom u tom sektoru s obzirom na to da se i mnogi domaći ugostitelji žale na nedostatak radnika.
'Moramo napraviti sve što je u našoj moći da prvo zaposlimo kompletno raspoloživu hrvatsku radnu snagu. Isto tako da s mjerama i svime onime što radimo da prouzročimo okolnosti u kojima će rasti plaće naših djelatnika, hrvatskih djelatnika, Hrvata u Hrvatskoj, što će samim time dovesti i naravno do jednog dijela povratka naših sugrađana koji su u nekom trenutku od kad smo ušli u EU do danas otišli u neke druge zemlje.'
Ono što svakako može privući turiste, a ujedno ih i potaknuti da Hrvatsku češće biraju kao destinaciju za odmor, svakako su i dobri domaćini. Nedavno je tako započelo prvo nacionalno brendiranje turističkog smještaja u domaćinstvima. Predstavljena je oznaka 'Vaš domaćin', odnosno 'Local Host' koju mogu dobiti objekti u domaćinstvu i s domaćinom.
'To su primarno ljudi koji se bave nekom vrstom ekstenzijom svoga doma, u blizini. Netko tko je na raspolaganju gostima, tko nudi autohtoni doživljaj, s kim gosti imaju nekako prvi kontakt u destinaciji, na raspolaganju je što se tiče mnogočega, dočeka ih na dolasku, dočeka ih na odlasku i tako dalje. Uglavnom, netko tko ima nekakav personalni kontakt s tim gostom koji je mimo digitalnih kanala.'
Osvrnuo se ministar i na sve ostale koji ne spadaju u ovu kategoriju.
'Sve ovo ostalo što je klasični najam, pogotovo po stambenim zgradama gdje se ulazi i izlazi preko kodova, ključa, gdje nema nikakvog kontakta, gdje se radi o klasičnom rentanju odnosno iznajmljivanju, to smo makli iz ovoga sustava odnosno, to su iznajmljivači, ali su iznajmljivači koji nisu u ovoj našoj kategoriji domaćini i ne mogu biti domaćini.'
Osvrnuo se Glavina i glavne ciljeve tog projekta.
'Naša intencija je jasna što se tiče stambenih zgrada, da apsolutno smanjimo broj objekata u kratkoročnom najmu u stambenim zgradama jer to je značajno počelo ugrožavati kvalitetu života naših stanovnika. To je prouzročilo ove probleme o kojima govorimo da se grade zgrade, ali ne za prodaju, ne za dugoročni najam nego isključivo za kratkoročni najam. Na taj način utječemo na to sve skupa. Cilj nam je dugoročno da smanjimo opterećenje s rada na imovinu, da se poveća fond stanova koji su na raspolaganju i za prodaju i za dugoročni najam.'
Nedavno smo imali priliku vidjeti i neke negativne povratne informacije na predstavljenu oznaku. Iz jedne udruge upozorili su, čak i u dopisu predsjedniku Republike i pučkoj pravobraniteljici, da oznaka ujedno znači i grubu segregaciju i diskriminaciju. Nezadovoljni ističu da su kriteriji prestrogi i isključivi te da država dijeli građane na 'zle rentijere i dobre domaćine'. Ministar je rekao:
'Ta jedna udruga na koju se vi referirate oni su se od svog početka maksimalno fokusirali na te stambene zgrade i rentanje u stambenim zgradama. Svi ljudi koji su nositelji te inicijative i ključne osobe su ljudi koji imaju upravo takav smještaj. Oni su to nama otvoreno rekli na sastanku i to je okej. Njima nitko nije zabranio da se tim poslom bave, ali smo rekli da to ne može biti domaćin i da općenito hrvatski turistički model, koji je poseban po mnogo čemu, koji je jako bitan, da bude održiv i strateški okvir koji smo definirali turističku budućnost naše zemlje ne može počivati na strahovito velikom broju smještajnih kapaciteta u stambenim zgradama. Moramo se truditi da naši ljudi na najdirektniji mogući način osjećaju, u širem smislu, benefite od turizma i da turizam ne ugrožava njihovu kvalitetu života.'
Glavina je o toj, ali i brojnim drugim reformama u sektoru turizma, zaključio:
'I zbog toga promjene, reforme, promjena cijelog ovog modela. Naravno da ima ljudi kojima se to ne sviđa. Reforme nisu teške. Znate, svi su kod nas za reforme dok reforma ne pokuca na njihova vrata. Onda je "e nemoj mene nego gurni to dalje", ali ovo je društveni, gospodarski problem, ovo je naš veliki izazov i ovo je borba za budućnost Hrvatske kao turističke destinacije koja je održiva i koja ima turističku budućnost.'
Napomenuo je Glavina i što se time nastoji izbjeći.
'A ne situacija u kojoj ćemo dopustiti sami sebi da iskonzumiramo i prostor i sve najvrijednije resurse i da od 10 do 20 godina se dovedemo u situaciju da značajno umanjimo konkurentnost i mogućnost naše djece da se sutra bave ovim prekrasnim poslom. Ne smijemo to dopustiti moramo biti odgovorni. Zato teške odluke donosimo sada, odmah, razborito, jasno i to ćemo nastaviti.'
Hrvatska već godinama slovi kao jedna od najsigurnijih turističkih destinacija. No, geopolitička situacija u svijetu značajno se promijenila, napose u posljednjih godinu dana. O Hrvatskoj kao sigurnoj turističkoj destinaciji Glavina je rekao:
'Mi smo definitivno po percepciji po svim službenim statistikama jedna od najsigurnijih i turističkih zemalja i zemalja općenito i to je i naša jedna strahovito velika konkurentna i komparativna prednost i to moramo zadržati. Moramo se pobrinuti da ostanemo sigurna zemlja. Moramo se pobrinuti da nam statistika koja je vezana za kriminalitet općenito bude ili ovakva ili još bolja. Sigurno da ne želimo sebi ugrožavati našu budućnost u vidu nekakvih rezultata ili poželjnosti kao destinacije ukoliko smo baš ono ekstremno liberalni u svemu i puštamo sve, što nije slučaj. Zato dodatno uvođenje reda i zato je potrebno uvođenje reda danas.'