Europski parlament usvojio rezoluciju o progonu kršćana: 'Najprogonjenija su vjerska zajednica na svijetu'

Usvojena je rezolucija o progonu kršćana i ciljanim deportacijama u Turskoj na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, i to sa širokom podrškom - čak 502 glasa 'za'.

Raspravu o toj temi inicirao je hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol. U svom obraćanju upozorio je na činjenicu da su kršćani danas najprogonjenija vjerska zajednica na svijetu.

'Ciljane deportacije kršćana u Turskoj pod izlikom nacionalne sigurnosti još su jedan u nizu sustavnih napada na kršćane koji su danas najprogonjenija vjerska zajednica na svijetu. Dok se u Nigeriji svake godine ubijaju tisuće kršćana i uništavaju stotine crkava, u drugim dijelovima svijeta oni se suočavaju s drugačijim, ali jednako ozbiljnim oblicima progona: administrativnim zabranama, deportacijama, zatvaranjem crkava i uskraćivanjem pravne zaštite', poručio je Sokol.

Istaknuo je da se upravo takva praksa danas vidi i u Turskoj, gdje su stotine stranih kršćanskih pastora, misionara i članova njihovih obitelji deportirane putem sigurnosnih oznaka N-82 i G-87, bez dokaza, bez suđenja i bez stvarne mogućnosti žalbe. Sokol je naglasio da takvo postupanje predstavlja ozbiljno kršenje slobode vjeroispovijedi i temeljnih pravnih standarda te upozorio da Europska unija ne može vjerodostojno govoriti o ljudskim pravima ako ostaje tiha na progon kršćana - bilo da se radi o nasilju u Africi ili administrativnim progonima u neposrednom susjedstvu.

'Zato danas poručujem tri jasne stvari. Prvo, Turska mora odmah prestati s proizvoljnim deportacijama kršćana i ukinuti administrativne sigurnosne oznake koje se koriste bez transparentnog postupka i sudskog nadzora. Drugo, Europska unija mora se beskompromisno, u političkom dijalogu s Turskom, ali i globalno, zalagati za zaštitu kršćana i slobode vjeroispovijedi. I treće, vrijeme je da EU imenuje posebnog izaslanika za zaštitu progonjenih kršćana u svijetu kako bi se progon sustavno pratio, uključivao u međunarodne sporazume i kako bi borba protiv njega postala sastavni dio naše vanjske politike', rekao je Sokol.

Zaključio je da Europa ne smije ostati pasivni promatrač jer bi odustajanje od obrane progonjenih kršćana značilo odustajanje od temeljnih vrijednosti na kojima je izgrađena.