Obrambena partnerstva Europske unije s istomišljenicima su nužnost u ovoj geopolitičkoj situaciji s Rusijom kao glavnom prijetnjom, poručili su eurozastupnici u srijedu u usvojenom izvješću o Strateškim partnerstvima EU-a u području obrane i sigurnosti.
Sklapanje obrambenih partnerstava primarno je potaknuto ruskom agresijom na Ukrajinu, koja bi uskoro mogla ući u petu godinu. Zato se rezolucijom, usvojenom s 440 glasova za, 119 protiv i 85 suzdržanih, poziva na formalizirano partnerstvo s Ukrajinom, ponavljajući poruku da bez sigurnosti Ukrajine nema sigurnosti za Europu i ističući da 'neoimperijalne težnje i revizionistički stav Rusije predstavljaju najznačajniju prijetnju sigurnosti EU-a'.
'U ovom nestabilnom sigurnosnom okruženju moramo odgovoriti snažno - potrebna su nam obrambena partnerstva kako bismo izgradili sfere zajedničkog interesa protiv sfera utjecaja i imperijalističkih djelovanja. Ovo izvješće otvara novo poglavlje za proširena i poboljšana partnerstva EU-a. U odvraćanju ruskog imperijalizma, Europska unija nema većeg i važnijeg partnera od Ukrajine', rekao je u srijedu izvjestitelj Michal Szczerba iz redova pučana.
U rezoluciji, za koju je hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) bio izvjestitelj u sjeni socijaldemokrata, naglašava se da je 'NATO temelj kolektivne obrane', uz poziv na 'jačanje europskog stupa NATO-a' te na uspostavu 'formaliziranog partnerstva' sa SAD-om.
'U konačnom kompromisu kao rezultat pregovora između političkih grupa, tekst naglašava da odnosi EU-a i SAD-a ostaju temelj europske sigurnosti i obrane. Međutim, upozorava na rizike koje predstavlja promjena fokusa američke vanjske politike i poziva EU da razvije vlastite kapacitete za planiranje i operativne sposobnosti', rekao je Picula Hini.
Picula dodaje da je inzistirao, što je uneseno u tekst, da partnerstva s istomišljenicima 'moraju biti temeljena na uzajamno koristan način i u skladu s interesima i vrijednostima EU-a, s čim bi se promicao međunarodni poredak utemeljen na pravilima'.
Rezolucijom se također traži da se preispita nastavak gospodarske suradnje EU-a s Kinom 's obzirom na kinesku podršku ruskom ratnom gospodarstvu' te ističe potreba za 'produbljivanjem suradnje u području sigurnosti i obrane' s Tajvanom, otoka kojega Peking smatra svojim teritorijem.
Na pitanje bi li veća suradnja u području obrane s Tajvanom riskirala trgovinske napetosti s Kinom, Picula podsjeća da se EU pridržava politike jedne Kine i ne održava formalne diplomatske odnose s Tajvanom, poštujući status quo i Rezoluciju 2758 Opće skupštine UN-a te ističe da 'produbljivanje suradnje ili određena koordinacija u područjima obrane i sigurnosti ne znači nužno i formaliziranje'.
'U izvješću o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici usvojenom prošli mjesec, naveli smo da Tajvan ima vodeću ulogu u razvoju visoke tehnologije i veliko iskustvo u obrani od hibridnih napada i dezinformacija, čak i oko sabotaže podmorskih kabela, što su primjeri u kojima se može suradnja i dijalog ostvariti, uzevši u obzir njihovo značajno iskustvo', rekao je Picula.
Postojeća i buduća partnerstva
Europska unija od siječnja ove godine ima potpisano partnerstvo u području sigurnosti i obrane s Indijom, od 2025. s Kanadom i Ujedinjenim Kraljevstvom, a od 2024. s Japanom, Južnom Korejom, Norveškom, Albanijom, Sjevernom Makedonijom i Moldavijom. Uskoro bi mogao biti potpisan i s Australijom.
U rezoluciji se poziva da prioritetna partnerstva budu ona s Norveškom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Kanadom, članicama NATO-a, kao i da treba što prije zaključiti pregovore s Australijom i istražiti potencijalno partnerstvo s Novim Zelandom.
Eurozastupnici smatraju da bi uključivanje Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva u instrument SAFE 'bilo uzajamno korisno i pomoglo pri iskorištavanju dodane vrijednosti svake industrije'. Članice EU-a u prosincu su potvrdile bilateralni sporazum s Kanadom koja bi uskoro mogla postati prva zemlja van Europe koja sudjeluje u instrumentu SAFE od 150 milijardi eura kojim se podupiru države članice EU-a koje žele ulagati u industrijsku proizvodnju u području obrane putem zajedničke nabave, dok su pregovori s Britanijom u zastoju.
Eurozastupnici dodaju da je važno uspostaviti partnerstva i sa zemljama zapadnog Balkana, a posebno s Bosnom i Hercegovinom te da bi se ta partnerstva trebala temeljiti na postojećem angažmanu zajedničke sigurnosne i obrambene politike u regiji, uključujući operaciju EUFOR Althea, dok u zemljama Kavkaza i središnje Azije vide stratešku važnost 'za diversifikaciju opskrbe energijom, razvoj sigurnih prometnih koridora i jačanje cjelokupne otpornosti Europe'.