Senzacionalna nova studija o piramidama

Na platou jugozapadno od Kaira pojavile su se nove teorije o gradnji egipatskih piramida. Gradnja Džozerove piramide iz 2680 godine prije Krista možda se nije oslanjala isključivo na ljudskoj snazi i primitivnim alatima, kao što se vjerovalo. Neki istraživači sugeriraju da se monumentalno zdanje gradilo blok po blok, uz pomoć sofisticiranog hidrauličnog sustava podizanja koji je radio na vodu iz obližnjih potoka - ako je tako, riječ je o tehnici koja je bila tisućama godina ispred svog vremena, stoji u novoj studiji koju je objavio znanstveni časopis PLOS, prenosi Jutarnji list.

Ova teorija čini dio sveobuhvatne studije objavljene u listu PLOS ONE. Riječ je o dugogodišnjem radu tima predvođenih francuskim istražiteljima institucije Paleotehničkog instituta CEA.

Arheolozi su bili skloni teoriji da su se kameni blokovi vukli po rampama od blatne opeke i postavljali pomoću jednostavnih alata te da se gradnja piramida temeljila na ljudskom naporu, no ovo istraživanje predstavlja teoriju da su drevni graditelji masivni kamen iz središta piramide podizali pomoću sustavu temeljenog na vodenom pogonu.

Uzgon

Istraživači su proučili topografiju Saqqare, hidrologiju i neobjašnjene arhitektonske osobitosti te predložili novu teoriju, prema kojoj je pri gradnji piramide korištena takozvana 'vulkanska gradnja', koja podrazumijeva podizanje teških kamenih blokova kroz centralna okna građevine, uz pomoć uzgona. Jednom kada bi ih podigli, pozicionirali bi ih sloj po sloj, iznutra prema van.

Važni elementi, prema toj su pretpostavci, veliki pravokutni ograđeni prostor zapadno od stepenaste piramide poznat kao Gisr el-Mudir (taj prostor prethodno je, vjeruju neki, imao ceremonijalnu funkciju ili se radilo o nedovršenom zdanju) te okolni rov imena 'Suhi jarak'.

Tim Xaviera Landreaua pak predlaže teoriju da je taj ograđeni prostor funkcionirao je kao vrsta brane te da je držala sediment i poplavnu vodu iz potoka Abusir.

Prema istraživačima, struktura zadovoljava ključne kriterije dizajna za regulaciju protoka vode, sa svojim debelim vapnenačkim zidovima i ispunama za zadržavanje sedimenta raspoređenim poput slojevitog nasipa. Njegov kapacitet, procijenjen na do 440.000 kubičnih metara, bio bi dovoljan za održavanje stalne opskrbe vodom tijekom procesa izgradnje.

Iskopavanjem je otkriveno da jarak koji obavija Džozerovu piramidu sadrži duboke odjeljke usječene u stijene. Prema studiji, ovaj je rov možda bio potpuno funkcionalan sustav za pročišćavanje vode, dizajniran za filtriranje i skladištenje poplavne vode iz Gisr el-Mudira prije no što je ušla u unutrašnjost piramide.

Srce piramide

U srcu piramide nalazi se par okana, od kojih je svako duboko preko 28 metara, s podzemnim tunelima i mrežom galerija. Jedno se nalazi ispod središta piramide, a drugo otprilike 200 metara južno.

Landreauov tim prepoznao je kontroliranu hidrauličku komoru dizajniranu za regulaciju protoka vode i podizanje teškog kamenja uzgonom.

Podzemna arhitektura također ukazuje na dizajn namijenjen kretanju vode. Dvjesto metara dug tunel povezuje dva okna, druge cijevi duge oko 80 metara istočno okno piramide povezuju s vanjskim rovom. Istraživači vjeruju da bi hidraulički sustav bio bolje objašnjenje za te elemente.

Hidraulički dizajn u piramidi podignutoj prije 4600 godina predstavljao bi primjer drevnog inženjerstva tisuću godina starijeg od dosad poznate tehnologije podizanja pomoću vode. Ipak, teorija nije potvrđena.

U stepenastoj piramidi ne nalaze se ostaci kralja Džozera, za kojeg je piramida podignuta. Osim toga, galerijama koje okružuju grobnu komoru nedostaju pogrebni natpisi i dekorativni elementi karakteristični za kraljevske grobnice.

Radiokarbonsko datiranje kostiju pronađenih u blizini granitne kutije sugerira da pripadaju pojedincima iz kasnijih razdoblja.

Prema istraživačima, funkcija unutarnjih prostora piramide možda je bila više utilitarna, no ritualna. Iako se mogućnost upotrebe za te potrebe ne odbacuje, studija naglašava da je tehnička upotreba mogla imati puno važniju ulogu u originalnoj gradnji no što se vjerovalo.