Tomislav Jukić, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo kazao je u emisiji HRT-a 'U mreži Prvog' kako se prilikom izrade Nacionalnog plana stambene politike RH, došlo do podataka kako je u Hrvatskoj više od 600 tisuća stambenih nekretnina prazno. Naglasio je kako u Hrvatskoj nedostaje 230 tisuća stanova.
- Iz toga proizlazi da imamo više nego dovoljno stanova, te da je veliki dio njih prazan. Jedna od niza mjera kojom se to pokušava riješiti je program priuštivog najma. Ideja je da stanovi koji su prazni više od dvije godine, da ih se da na upravljanje APN-u u periodu od 3-10 godina, za neku naknadu koja je medijalna tržišna cijena - rekao je.
- Što se tiče bodovanja najmoprimaca, boduju se različiti kriteriji i na kraju će se napraviti rang liste za državne i privatne stanove - dodao je.
Naglašava kako ovaj program neće sam po sebi riješiti problem, no u kombinaciji sa svim ostalim mjerama stambene politike trebao bi dati rezultate da do 2030. godine priuštivo stanovanje bude realnost u RH.
- U rangiranju, najviše bi bodova trebale dobiti mlade obitelji s više djece. U interesu nam je da se mladi ljudi što prije osamostale. To je jedna i od demografskih mjera - istaknuo je.
Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK kazao je kako je pohvalno to što smo napokon donijeli strategiju.
- Ovo neće biti mjera koja će kratkoročno donijeti rezultate, ali dugoročno će imati utjecaja, no ključno je kako će se to u praksi provoditi. Ključno je motivirati vlasnike stanova da stave svoje nekretnine u ovaj program - rekao je.
Jukić je kazao kako programu nisu u interesu oni koji žele iznajmljivati stan na tržištu, već oni koji imaju prazne stanove, a nemaju interes da ih iznajmljuju.
- Ono s čime bi iste privukli je da država rješava problem s najmoprimcima te da se dobiva značajan iznos unaprijed - istaknuo je.
Dodaje kako vlasnik treba predati APN-u funkcionalan stan i što se tiče vlasnika, tu njegove obveze završavaju. Kako kaže, tada APN stupa u ulogu najmodavca i s potencijalnim najmoprimcem sklapa ugovor.
- Najmoprimac je obvezan stan održavati u stanju u kakvom ga je primio, obvezan je plaćati rentu i ostale obveze i jednom godišnje prijavljivati svoje prihode kako bi se mogla formirati cijena najma - rekao je.
Vujović je kazao kako prema podacima porezne uprave, trendovi pokazuju kako je prisutan pad prometa od oko 13 posto na tržištu nekretnina što nije zabrinjavajuće.
- To je najviše generirano padom prometa stranaca. Rast postoji u 3 županije, a to su Ličko-senjska, Koprivničko-križevačka i Varaždinska. U Zagrebu se bilježi pad od 20-ak posto. Jedan od uzroka je i porast cijena koje su došle na visoke nivoe i prosječnom kupcu je teško kupiti nekretninu - kazao je.
Dodaje kako na pad prometa utječu i visoki troškovi gradnje, nedostatak novih stanova i kvalitetne ponude.
- Imamo problem s nerazmjerom mogućnosti kupaca što su spremni platiti i očekivanja prodavatelja. Inflacija isto tako radi svoje, ali i promjena u politici banaka - govori.
- Paradoks je da promet pada, a da cijene rastu. Inflacija je glavni generator - naglasio je.
Što se tiče kupaca, dio njih su ljudi koji kupuju kako bi sačuvali vrijednost novca. Kada se govori o Zagrebu, to su ljudi koji žive izvan Zagreba.
- S druge strane imamo ljude koji rješavaju stambeno pitanje i oni nisu u ravnopravnom položaju s prvom skupinom s obzirom na to da kupuju s kreditima. Još jedna skupina kupaca su i već spomenuti stranci - istaknuo je.
Naglašava kako je veliki izazov tržišta taj što nema dovoljno novogradnje, a interes je velik pa kupci nemaju izbora i kupci su, kako kaže, osuđeni na polovne nekretnine gdje su često zahtjevi prodavatelja nerealni.