BESPRAVNA GRADNJA CVATE Lani srušeno 585 nezakonito sagrađenih objekata

Bespravna izgradnja desetljećima je rak-rana hrvatskog društva. I dok se posljednjih godina prostor zloupotrebljava za pribavljanje profita od turizma, na najatraktivnijim i ekološki najugroženijim područjima, od 1960. do 1970. gradili su se isključivo stanovi, uslijed industrijalizacije.

Međutim, gradovi nisu ni iz daleka uspijevali zadovoljiti stvarne potrebe za stambenim kvadratima novopridošle radne snage i njihovih obitelji. Tako su iz okolice grada pridošli radnici kupovali jeftinu zemlju u prigradskim naseljima i gradila obiteljske kuće. Tako su u Splitu nastala Brda, Šine, Mejaši, Dragovode, Sirobuja, Kamen, Barutana.

Sada se u tim istim četvrtima, u stambenim zgradama iznajmljuju apartmani, a u zaštićeni dijelovima prirode, na obali i otocima te vrletima Dalmatinske zagore grade vile i viletine s najluksuznijim sadržajima. Mnogi su skloniji uložiti u golema zdanja s bazenima, kako bi od njih što brže mogli stjecati novac, nego za te objekte zatražili i platiti građevinske dozvole.

Računica im je jednostavna. Kazna ni iz daleka neće biti toliko visoka, koliko se novca, do pravomoćnosti dokumentacije za rušenje, od turizma zgrne i 'sakrije' novca.

Prije nego je započao val legalizacije, 2011. godine, Hrvatska je imala 900 tisuća bespravno sagrađenih objekata. U međuvremenu je postala europskim rekorderom po broju legalizacija. Procjenjuje se da je u tom procesu legalno postalo milijardu ilegalnih kvadrata. No, to nije zaustavilo novu bespravnu gradnju.

Ugrožen nam je najvrjedniji prostor

'Pojava nezakonitog građenja utječe na prostor Republike Hrvatske već dugi niz godina. Posljednjih godina posebno je uočena pojava novog nezakonitog građenja manjih stambenih zgrada koje se grade kao kuće za odmor ili u svrhu turizma te nezakonitih kampova, i to u područjima od posebnog državnog značaja odnosno u parkovima prirode, na pomorskom i vodnom dobru, izvan građevinskog područja na šumskim i poljoprivrednim te ostalim vrijednim područjima', kažu iz Državnog inspektorata.

Najviše rušenja lani je bilo na području Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Primorsko-goranske županije, odnosno na otocima Čiovu, Šolti, Hvaru, Braču, Murteru i Krku te u Istarskoj županiji na područjima Ližnjana, Mandriola, Medulina, Valture, Peroja, Premanture, Rovinja, Lovreča, Vodnjana i Umaga, kao i unutar Regionalnog parka Mura - Drava.

U Hrvatskoj je tek osamdesetak građevinskih inspektora, što ni iz daleka nije dovoljno. Inspekcijski nadzori provode se u skladu s tim postojećim kadrovskim kapacitetima. Inicijative za zaustavljanje nereda u prostoru posljednjih godina sve glasnije i upornije preuzimaju nevladine organizacije.

Lani 4228 inspekcijskih nadzora

U Državnom inspektoratu doznajemo kako je tijekom 2024. godine ukupno provedeno 4228 inspekcijskih nadzora zakonitosti građenja, od kojih 1268 nadzora u zaštićenim i izvan građevinskim područjima.

'U 42 % prvih nadzora nisu utvrđene povrede propisa, dok je zbog utvrđenih nezakonitosti je pokrenuto 1145 upravnih postupaka.
Istovremeno je obustavljeno 696 inspekcijskih postupaka jer su se građevine uklonile ili su investitori na drugi način uskladili građenje s propisima o gradnji. Naime, provedbom zakonodavnih novina u svojim poslovnim procesima, građevinski inspektori su investitorima nezakonitih građevina izgrađenih izvan granica građevinskih područja ili na posebno zaštićenim područjima izricali kraći zakonski rok za uklanjanje nezakonitih građevina (15 dana) te su se nakon proteka tog roka nezakonite građevine mogle uklanjati putem treće osobe bez prethodnog izricanja novčanih kazni, što je ubrzalo i cjelokupni inspekcijski postupak', kažu iz Državnog inspektorata.

Tijekom 2024. godine uklonjeno je ukupno 585 nezakonito izgrađenih građevina, od kojih je njih 76 uklonio Državni inspektorat putem ugovornih izvođača.

'To je znatno povećanje u odnosu na 19 uklonjenih građevina putem Državnog inspektorata tijekom 2023. godine (+300 %). Isto tako, organizirane i najavljene akcije pojačanih inspekcijskih nadzora građevinske inspekcije bitno su utjecale i na postupanje investitora nezakonitog građenja jer su sami uklonili 509 nezakonitih građevina, što je povećanje od 22 % u odnosu na 2023. godinu, kada su uklonili 417 građevina', ističu iz Državnog inspektorata.

Posebno naglašavaju kako mnogi bespravni graditelji objekte sami krenu rušiti tek kada im na zemljište stignu strojevi koje je angažirala država. Na taj način si 'kupuju' vrijeme.

'Među složenijom provedbom postupka uklanjanja i kontrole nezakonito izgrađenih građevina u 2024. godini, ističe se uklanjanje više turističkih kampova na otoku Murteru. Tu je bilo čak 87 nezakonito izgrađenih objekata. Na otoku Krku, području Picik čak 84', naglašavaju iz Inspektorata, ističući kako će presudno u borbi s bespravnim graditeljima u narednom razdoblju biti ojačavanje ljudskih potencijala građevinske inspekcije.