VOJNI ANALITIČAR: RH razmišlja o AI-u i visokoj tehnologiji, a nismo proizveli ni metak

Vojni analitičar Marinko Ogorec i predsjednik Uprave DOK-ING-a Gordan Pešić komentirali su na HRT-u aktualna sigurnosna pitanja - od europskog fonda za razvoj vojne industrije i položaja Hrvatske, preko ruskih dronova u Poljskoj, do velike vojne vježbe 'Zapad 2025' u Rusiji i Bjelorusiji.

Ogorec je istaknuo kako upad ruskih dronova u poljski zračni prostor 'nije bio slučajnost', već ciljano izveden potez. Dodao je da dronovi nisu bili naoružani te nisu predstavljali ozbiljnu prijetnju, no reakcija NATO-a i Poljske bila je, po njegovu mišljenju, predimenzionirana.

'Loviti dronove od šperploče avionima F-16 ili F-35 isto je kao da lovačkom puškom gađate roj muha u dnevnoj sobi. Rusi su htjeli izazvati reakciju – i dobili su je', rekao je Ogorec.

Govoreći o vojnoj vježbi 'Zapad 2025', naglasio je kako razmještaj balističkih raketa Iskander u Kalinjingradu nije novost, već 'pritisak kojim se traži politički i vojni odgovor'.

Naglasio je da ruska ljetna ofenziva još uvijek nije završila te da se nastavlja.

'Vidimo da su Rusi opet ušli u Kupjansk kroz cijevi. U svakom slučaju, ofenziva se nastavlja, nije završila i ne pokreće se nova. Nastavit će se pojačanim tempom s novim vojnicima', ustvrdio je.

Posebno se osvrnuo na stanje u hrvatskoj industriji. Naglasio je da Hrvatska previše razmišlja o visokim tehnologijama, a zanemaruje osnovne potrebe.

'RH razmišlja o AI-u i visokoj tehnologiji, a nismo proizveli ni metak. Ako želimo biti samodostatni u slučaju sukoba, moramo imati proizvodnju osnovnog streljiva i naoružanja. Ništa od toga ne proizvodimo', upozorio je Ogorec.

Dodao je kako bi Hrvatska mogla pronaći važno mjesto u vojnoj brodogradnji i remontu NATO-ovih brodova, ali problem su izgubljeni kapaciteti i stručni kadar.

'Tehnologiju je lako nabaviti, ali kvalitetne ljude teško. Jednom kada izgubite sposobnosti, teško ih je vratiti', naglasio je.

Predsjednik Uprave DOK-ING-a Gordan Pešić govorio je o financijskim mogućnostima koje Hrvatska ima kroz europske fondove. Podsjetio je da je od 800 milijardi eura Hrvatska dobila 1,7 milijardi, ali da svaka država sama odlučuje koliko će se zadužiti i ulagati u obranu.

'To ovisi o ekonomskim performansama zemlje. Mislim da smo napravili dobru procjenu i da ćemo razvijati određene sposobnosti. Ovo je prilika za obrambenu industriju – osim tradicionalne, sada se otvara prostor za razvoj umjetne inteligencije i dronova', rekao je Pešić.

Najavio je i planove DOK-ING-a: 'Završavamo razvoj besposadnih platformi, ulazimo u strateška partnerstva u Europi i cilj nam je konkurentno se natjecati u području pokretljivosti, protuzračne obrane, protuterorizma i zaštite kritične infrastrukture'.

Ogorec je zaključio da Hrvatska mora ozbiljno shvatiti sigurnosne rizike.

'Vojska se često gleda samo kao veliki potrošač. Ali kad nam zatreba, pitamo se zašto nismo ulagali. Požar koji gori nekoliko sati zračne linije odavde lako se može proširiti i na naše prostore. Za to treba biti pripremljen', zaključio je.