VIDEO Povjesničar Budak o kralju Tomislavu: Inzistirati na 925. znači eliminirati možda najsjajnije razdoblje hrvatske povijesti

Kad su Hrvati došli na područje današnje Hrvatske? Zašto slavimo 1100 godina hrvatskog kraljevstva? Što je kralju Tomislavu mit, a što znamo da se dogodilo? Zašto nacije uopće imaju potrebu stvarati mitove o svojoj prošlosti? Odgovore u novoj Špici s Macanom daju povjesničar umjetnosti i glavni autor izložbe 'U početku bijaše kraljevstvo' Dino Milinović i povjesničar Neven Budak.

Hrvati se kao politička cjelina prvi put spominju u 9. stoljeću, kazao je u Špici s Macanom povjesničar Neven Budak. 'Prije 9. stoljeća nema spomena Hrvata, a taj prvi spomen je u Trpimirovoj darovnici. Sve govori o tome da su okolnosti za stvaranje jednog etosa, koji se naziva hrvatskim etosom, bile stvorene upravo početkom 9. stoljeća, nakon rata Karla Velikog s Bizantom kada naše područje dolazi pod vlast Karolinga. Tada se stvara politička cjelina koja je pod njihovim vrhovništvom, ali ima svog vlastitog duxa, a taj dux dolazi iz redova Hrvata', rekao je Budak.

Autor izložbe 'U početku bijaše kraljevstvo' Dino Milinović ispričao je kako su ljudi propitkivali značaj izložbe jer se postavljalo pitanje zašto obilježavamo 925. godinu kao početak hrvatskog kraljevstva. 'U javnosti se stvorio dojam koji  možda već dugo postoji, a mislim da smo dijelom za to krivi mi, da je na izložbi sve izmišljeno. Kad je došao predsjednik Milanović, ušao je s pretpostavkom kao da smo nešto isfabricirali, a onda je ostao više od četiri sata jer se izložba bazira na artefaktima i činjenicama', rekao je Milinović.

Međutim i danas ljudi poriču postojanje kralja Tomislava, iako je iz povijesnih izvora, navodi Budak, dokazano kako je on postojao. '„Mi o kralju Tomislav zapravo znamo jako malo. Nije upitno kako je on postojao, i sigurno znamo kako je 914. godine vladao s titulom dux, što danas prevodimo kao Vojvoda, iako ne znamo kako su na hrvatskom jeziku glasile titule hrvatskih vladara. Dakle, možemo iznijeti argumente kako je on sebe nazivao na hrvatskom jeziku - kralj', rekao je Budak dodavši kako je 925. godine, Papa Ivan X uputio pismo Tomislavu u kojem mu se obraćao s titulom rex, odnosno kralj.

Milinović je naglasio da ako povijest promatramo samo kroz činjenice ona postaje kostur bez mesa i bez krvotoka. 'Davno smo odustali od toga da mitove koje je povijest stvorila eliminiramo kao dio naše naracije, koja bi danas bila pretočena, na primjer, u ovu izložbu. Prema tome, ti mitovi s vremenom postaju dijelom povijesti', naglasio je.

Hrvatska je u 19. stoljeću inzistirala na počecima Hrvatskog kraljevstva s obzirom na položaj unutar Austro-Ugarske monarhije i Mađarima koji su tvrdili da je Hrvatska samo pridruženi dio Ugarskog kraljevstva, istaknuo je Budak. 'To se još može razumjeti 1925. s obzirom na položaj Hrvatske unutar tadašnje države. Međutim, danas inzistirati na tome znači de facto eliminirati možda najsjajnije razdoblje hrvatske povijesti, a to je razdoblje devetog stoljeća kad se stvara hrvatska država', kazao je Budak.

Važno je barem svakih sto godina kao nacija rekapitulirati što to znamo o sebi, usprotivio se Milinović. 'Ovo me podsjeća na trenutak 2000-ih kada je koalicija, koja je došla nakon HDZ-a, promijenila datum Dana državnosti. Izgubili smo jedan simbolični datum koji povijesno nije bio najtočnijii, ali smo dobili dva datuma za koja nismo znali čemu služe. Jedan simbolični datum koji je izabran prije 100 godina, koji po meni ima smisla, nema smisla dovoditi u pitanje nakon toliko godina', zaključio je.

Izložba 'U početku bijaše kraljevstvo' u prigodi 1100 godina spomena kralja Tomislava otvorena je do 15. ožujka 2026. u Klovićevim dvorima u Zagrebu.

Dino Milinović je povjesničar umjetnosti i književnik. Diplomirao je arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski studij završio je u Parizu, a doktorirao je 2005. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem predaje povijest umjetnosti od 2001. Trenutno je predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske. Autor je pet romana i nekoliko dramskih tekstova.

Neven Budak je diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1979. godine, a na Odsjeku za povijest se zapošljava 1980. Doktorirao je 1991. Od 1995. do 2002. predavao je i na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Od 2000. do 2004. godine bio je dekan Filozofskog fakulteta. Od 1999. do 2008. bio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Predsjednik Vlade Zoran Milanović imenovao ga je posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za znanost.

Podcast Špica s Macanom realiziran je u suradnji s portalom Pogled.hr, dijelom grupacije Media Solutions u sklopu koje djeluju vodeći hrvatski regionalni mediji – Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije i Zadarski list.

Kliknite da biste gledali sljedeću epizodu podcasta Špica s Macanom.

U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na osam lokalnih televizija - Z1, TV Nova Pula, TV Dalmacija, Jadran TV, Kanal Ri, VTV, Diadora TV i Osječka TV, a sve epizode dostupne su i za slušanje na Spotifyju http://bit.ly/spicaspotify i Apple podcastima.