Protekle akademske godine u Hrvatskoj bilo upisano 4946 doktoranada, pročitajte na kojem sveučilištu najviše

U akademskoj godini 2024./2025. na doktorske studije u Hrvatskoj bilo je upisano 4946 doktoranada, objavio je Državni zavod za statistiku. 

Najviše doktoranada bilo je upisano na doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu, i to njih 58,6 %. Na Sveučilištu u Osijeku bilo ih je upisano 12,6 %, na Sveučilištu u Rijeci 10,9 %, na Sveučilištu u Splitu 8,1 %, na Sveučilištu Sjever 2,7 %, na Sveučilištu u Zadru 2,4 %, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu 2,2 %, na Sveučilištu u Dubrovniku 1,4 %, na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,8 %, na Sveučilištu u Puli 0,2 % te na Libertas međunarodnom sveučilištu 0,1 %. 

Među upisanima na doktorski studij više žena

Od ukupnog broja upisanih na doktorski studij bila je 2791 doktorandica (56,4 %). Najviše upisanih doktorandica bilo je na Sveučilištu Sjever - 77,6 %. Slijede Sveučilište u Puli sa 75,0 %, Sveučilište u Osijeku sa 63,2 %, Hrvatsko katoličko sveučilište s 58,2 %, Libertas međunarodno sveučilište s 57,1 %, Sveučilište u Rijeci s 57,0 %, Sveučilište u Zadru s 56,0 %, Sveučilište u Splitu s 55,5 %, Sveučilište u Zagrebu s 54,6 % i Sveučilište u Dubrovniku s njih 50,7 %, dok je na Sveučilištu u Slavonskom Brodu upisano najmanje doktorandica - njih 10,8 %.

Najviše doktoranada upisuje doktorski studij u dobi od 25 do 29 godina

Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše je doktoranada u skupini od 25 do 29 godina (32,4 %), a najmanje u skupini do 24 godine (2,7 %). U skupini od 30 do 34 godine ima 23,6 % doktoranada, u skupini od 35 do 39 godina 15,3 %, u skupini od 40 do 44 godine 10,9 %, u skupini od 45 do 49 godina 7,8 %, u skupini od 50 do 54 godine 4,3 % te u skupini 55 i više godina 3,0 % doktoranada.

Znanstveno područje najzastupljenije je pri odabiru doktorskog studija

Promatrajući znanstvena, interdisciplinarna i umjetnička područja studija, sveučilišni doktorski studij iz znanstvenih područja studija upisalo je 92,1 % doktoranada, iz interdisciplinarnih područja znanosti i umjetnosti njih 7,6 %, a iz umjetničkih područja studija 0,3%.

Doktorski studij u Republici Hrvatskoj upisalo 4,8 % stranih državljana

Statistički je obrađeno i područje prebivališta. 95,2 % doktoranada ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 4,8 % izvan nje. Među njima su najzastupljeniji državljani Bosne i Hercegovin  te Kosova, a doktorski studij uglavnom su upisali na Sveučilištu u Zagrebu. Prema državljanstvu, od ukupnog broja doktoranada 97,7 % je državljana Republike Hrvatske, a 3,3 % ih ima strano državljanstvo. Od svih doktoranada hrvatskih državljana 93,8 % ih je prethodno završilo u Republici Hrvatskoj, a 6,2 % izvan nje.

Sveučilišne doktorske studije najviše upisuju zaposleni u obrazovanju

Zaposlenih je doktoranada 96,8 %, a 3,2 % ih je nezaposleno. Od svih zaposlenih doktoranada iz znanstvenog područja studija najviše ih je zaposleno u području obrazovanja - 39,9 %. U području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zaposleno ih je 18,0 %, u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti 14,8 %, u području javne uprave i obrane, obveznoga socijalnog osiguranja 7,0 %, u području informacija i komunikacija 3,3 %, u području prerađivačke industrije 2,3 %, u području umjetnosti, zabave i rekreacije 2,2 % i u području ostalih uslužnih djelatnosti 2,0 %, dok ih je 7,3 % zaposleno u ostalim djelatnostima.

Troškove studija doktorandi uglavnom plaćaju sami

Doktorski je studij od ukupnog broja doktoranada 50,9 % njih platilo osobno. Za 39,4 % doktoranada troškove studija platio je poslodavac, za 6,3 % doktoranada studij je financiran iz državnog proračuna, a za njih 3,4 % način plaćanja studija u kategoriji je 'ostalo'.