Negativan prirodni prirast i dalje obilježava Hrvatsku: U 2024. rođeno manje djece, manje umrlih, ali i više razvoda

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, Republika Hrvatska nastavila je trend negativnog prirodnog kretanja stanovništva u 2024. godini. Iako je zabilježen manji broj umrlih nego prethodne godine, broj rođenih također je blago pao, što je rezultiralo negativnim prirodnim prirastom i u svim županijama.

Pad broja rođenih i blagi pad mortaliteta

U 2024. godini rođeno je ukupno 32 204 djece, od čega 32 069 živorođenih i 135 mrtvorođenih. U usporedbi s 2023. godinom, to je pad od 0,3%, odnosno 101 dijete manje. Među živorođenima, 51,7% činili su dječaci, a 48,3% djevojčice. Stopa nataliteta iznosila je 8,3 na tisuću stanovnika.

Broj umrlih osoba u 2024. smanjen je za 195 u odnosu na prethodnu godinu, što je pad od 0,4%. Umrlo je ukupno 51 080 osoba, među kojima je bilo 49,3% muškaraca i 50,7% žena. Stopa mortaliteta iznosila je 13,2 na tisuću stanovnika.

Dojenčad i regionalne razlike

Preminulo je 104 dojenčadi, što čini 0,20% ukupno umrlih. Od toga, više od polovice (53,8%) preminulo je u prvih šest dana života. Stopa umrle dojenčadi iznosila je 3,2 na tisuću živorođenih, što je blagi pad u odnosu na 3,9 u 2023. godini. Najniža stopa umrle dojenčadi zabilježena je u Zadarskoj županiji (0,7), dok je najviša bila u Dubrovačko-neretvanskoj (6,8).

Negativan prirodni prirast i vitalni indeks

Stopa prirodnog prirasta u Hrvatskoj u 2024. godini bila je -4,9, što znači da je broj umrlih nadmašio broj rođenih za 19 011 osoba. Vitalni indeks – odnos živorođenih na 100 umrlih – iznosio je tek 62,8. Sve županije imale su negativan prirodni prirast, a najnepovoljnija situacija bila je u Primorsko-goranskoj županiji, s padom od 2 043 osobe i vitalnim indeksom 45,6.

Pozitivan prirodni prirast zabilježen je u samo 35 gradova i općina, dok ih je čak 517, zajedno s Gradom Zagrebom, imalo negativan saldo. Tri općine imale su nulti prirodni prirast.

Manje brakova, više razvoda

U 2024. godini sklopljeno je 17 206 brakova, što daje stopu od 4,5 sklopljenih brakova na tisuću stanovnika. Istovremeno, razvedeno je 4 961 brak, odnosno 1,3 na tisuću stanovnika. Na svakih tisuću sklopljenih brakova, zabilježeno je 288,3 razvoda.

Ovi podaci ukazuju na nastavak demografskih izazova s kojima se Hrvatska suočava, uz blagi pad mortaliteta, ali bez značajnijih pomaka u natalitetu. Negativni prirodni prirast i dalje je konstanta, a uz sve izraženije društvene trendove poput porasta razvoda, ostaje pitanje kako će se oblikovati demografska politika u godinama koje dolaze.