Načelnik Hrvatskog centra za razminiranje: 'Pirotehničari razminiraju, a onda stanovnici tu odbace eksploziv'

Rezidualni rizik nakon razminiranja ostaje, ali pirotehničari se često susreću s problemom da lokalno stanovništvo, nakon što tvrtka za razminiranje obavi posao, svoj eksploziv odbaci upravo na tom području, upozorio je u središnjem Dnevniku HRT-a načelnik Hrvatskog centra za razminiranje Nikša Bogadnić.

Načelnik Hrvatskog centra za razminiranje Nikša Bogdanić objasnio je koliko je posla ostalo pred hrvatskim pirotehničarima koji rade na području između Petrinje i Siska.

- Nalazimo se na jednom opasnom prostoru koji je bio između zaraćenih snaga u naselju Mošćenica. Ovdje je stradalo 15 ljudi, od čega dva pirotehničara. Na ovom području. Područje Kotar šume je razminirano, pronađen je velik broj minsko-eksplozivnih sredstava: preko 2500, od čega 1600 mina. Projekt je financirala Švicarska Konfederacija, rekao je.

Kako je naglasio, cijela priča uspješno je završena te se ovo područje može smatrati očišćenim.

Naglasio je kako im je preostalo razminirati teško dostupan, brdsko-planinski teren.

- Preostao nam je brdsko-planinski dio. Prošle godine smo razminirali u potpunosti Splitsko-dalmatinsku županiju. Radi se o planinskom masivu Dinara. Ove godine razminiramo Ličko-senjsku, dio Sisačko-moslavačke uz granicu s BiH. Upotreba strojeva je ograničena, a primjenjuje se uglavnom ručna metoda, objasnio je.

Istaknuo je kako miniranje za vrijeme rata nije napravljeno sistematski napravljeno, nego nasumično.

- Nemamo najkvalitetnijih izvora i zapisnika. Ljudi se dosta teško nose s vrućinama, ali posao ide kraju, rekao je.

- Radovi razminiranja u ovom dijelu će biti završeni do kraja godine, kazao je.

Poslovne prilike za pirotehničare: Otvara se Ukrajina

Upitan postoji li opasnost od razminiranog terena, naglasio je kako uvijek postoji, ali i ukazao na neodgovorno ponašanje nekih građana.

- Postoji opasnost koju mi nazivamo rezidualni rizik. Od 1998. godine do danas, statistički smo promatrali tu priču. Najviše pronalazaka događa se prilikom odbacivanja eksplozivnih sredstava od strane stanovništva. Primjera radi, to se najviše događa kada tvrtke za razminiranje obave svoj posao, odu na drugu lokaciju, a onda se nakon nekoliko godina tu pronađu mine, rekao je.

Osvrnuo se i na situaciju u Podunavlju gdje se na zemljištu poljoprivrednika često pronađu mine na dubini od preko 70 cm prilikom obrade tla.

- I za to postoji način rješavanja. To je definirano zakonom, tada radimo kontrolne preglede od najmanje 500 četvornih metara. Sreća je da na takvim pronalascima dosad nismo imali nesretnih slučajeva, kazao je.

Govoreći o tome kakva je budućnost ovog zanimanja u Hrvatskoj, istaknuo je kako većina pirotehničara ima uvjete za prijevremenu mirovinu, ali se otvaraju i nova tržišta.

- Što se tiče pirotehničara, prema našim informacijama, gotovo 100 posto njih ostvarili su uvjete za prijevremenu mirovinu. Što se tiče drugih, oni će se prema svojim željama moći javiti da sudjeluju u razminiranju u svijetu. Sada se otvara Ukrajina, a pojedini pirotehničari mogu naći novi posao u MUP-u. Trenutno je aktivno oko 450 pirotehničara, 40-ak pasa i 50 strojeva, dodao je.