Jurčić: Za pristojan život u Hrvatskoj prosječna plaća treba biti dvije tisuće eura

Vlada s optimizmom ulazi u sljedeću godinu, dio građana ipak nije zadovoljan. Cijene rastu, potrošačka košarica mogla bi biti skuplja. I dalje većinu onog što zaradimo trošimo na hranu. Prosječna plaća u Hrvatskoj trebala bi biti dvije tisuće eura, smatra Ljubo Jurčić.

Jurčić: Za pristojan život u Hrvatskoj prosječna plaća treba biti dvije tisuće eura

- Problem Hrvatske je što živi u malo bogatijem okruženju EU-a. I kad gledamo cijene koje su se prelile iz EU-a u Hrvatsku, da bi čovjek pristojno živio, prosječna plaća u Hrvatskoj trebala bi biti dvije tisuće eura zbog troška košarice, rekao je ekonomist i sveučilišni profesor Ljubo Jurčić za HRT.

Napomenuo je da bi, zbog sprečavanja odlaska ljudi u inozemstvo, visokoobrazovan čovjek trebao startati s tri tisuće eura.

- Kad gledamo, recimo, sektor zdravstva, ako u zdravstvu ljudi imaju plaću oko dvije tisuće eura, a u Europi imaju četiri, pet, šest, onda ćemo taj kadar gubiti, rekao je.

Ustvrdio je da Hrvatska gubi visokoškolovani kadar zato što je 'kod nas prosječna plaća visokoobrazovanog čovjeka do tri puta manja nego u prosjeku Europe'.

U RH na granici ili u siromaštvu oko 20 posto ljudi

- Kada gledamo cijene i košaricu, statistički u Hrvatskoj se ne pomiče ta granica ili broj ljudi koji su na granici ili u siromaštvu, on iznosi negdje između 20 i 22%, rekao je. 

Napomenuo je da kada ljudi imaju nizak dohodak kao što imaju Hrvati u odnosu na prosjek EU-a, onda veći dio dohotka odlazi na hranu, a hrana najviše poskupljuje.

- Primjerice, na hranu u Hrvatskoj ide prosječno 30 posto prosječnog dohotka onog od 1300 eura. Onog od 1000 eura ide i preko 30 i još 5 posto. Oni koji imaju ispod 1000 eura, veći dio ide na hranu. Ne znači da tri puta bogatiji tri puta jede, ali hrana je u njegovom dohotku tri puta manji izdatak. Tako da bogata Europa izdvaja za hranu oko 10 posto, iako je nešto drugo skuplje, rekao je.

- Kada za hranu izdvajate manji dio dohotka, onda vam više ostane za druge aktivnosti i robu, iako su one skuplje nego što su u Hrvatskoj, ali samo zato što oni imaju u prosjeku za visokoškolovani kadar tri puta veću plaću, nastavio je.

- Gledajući to, imamo složen sustav da ljudi nisu zadovoljni, ovih 20-22% na granici siromaštva. Recimo, sljedećih 30-ak posto krpa s minusima na tekućem računu pa onda sljedećih možda 20 posto ima stalno neku pozitivu na tekućem računu. Ispod 10 ili 5 posto su zapravo bogati ljudi, što pokazuje vrlo neravnomjernu raspodjelu nacionalnog dohotka, dodao je.

Jesu li bogati oni koji ulažu i kupuju trezorske zapise?

- U najvećem slučajem jesu. Ima i puno ljudi, recimo par tisuća u onim prvim grupama, tu negdje desetak tisuća ulagača. Ako bismo odbacili ovu prvu grupu najbogatijih, oni su ulagali do deset tisuća eura. Oni bogati su ulagali po deset, dvadeset milijuna eura. Tako da oni prvi zapravo su uzeli najveći dio tog kolača, rekao je.

- Ja znam nekoliko ljudi s kojima sam živio. Oni su prodali firme po dvadeset, trideset milijuna eura. Oni su po deset milijuna eura uložili. Sad kažu - to mi je najbolji život, ispričao je.

- Koliko god je naša država sigurna i stabilna, što pokazuje i kreditni rating, uvijek kad dođe neki udar, ne može se spasiti, kao 2008. i 2009., rekao je.

- Onda oni raspoređuju taj novac u nekretnine, zbog čega kupuju stanove, nešto od dioničarskih fondova, koji su veći, imaju veći prinos i veći rizik. I onaj dio koji odrede za sigurna ulaganja, to ide u državne obveznice. Ali na kratki rok do dvije godine, tri godine granica. Kada bi bilo četiri, pet godina, onda zapravo ne bi deset posto ovih bogataša uložilo u državne obveznice, objasnio je.

'Gospodarski rast dolazi iz rasta trgovine, prometa, ugostiteljstva i  građevine'

Kreditne ocjene RH su dobre. I premijer Plenković jučer je u našem Dnevniku pohvalio brzi rast Hrvatske.

- To je sve točno što govori Vlada, to površinski tako izgleda, ali kad se bavimo ekonomskom analizom, gledamo odakle to dolazi. Nama gospodarski rast dolazi iz rasta trgovine, prometa, ugostiteljstva i iz građevine, rekao je.

'Visokoškolovani ljude odlaze u inozemstvo, bez njih se ne može razvijati država'

Jurčič ističe da gospodarski rast dolazi od poslova koji su jeftini i teški, slabo plaćeni. Spomenuo je da su se na takvim poslovima trgovine, prometa, utovara i istovara u dućanima najviše zaposlili imigranti.

- Ja sam zato da dođu imigranti da rade te poslove, ali meni je veliki problem taj što naši visokoškolovani ljudi odlaze u inozemstvo. A bez visokoškolovanih ljudi vi ne možete razvijati državu, naglasio je.

- Ja sam ta zadnja generacija gdje je školovan čovjek u Hrvatskoj ostajao i ti školovani ljudi - inženjeri, tehnolozi, strojari, električari, oni su gradili one firme koje smo mi, nažalost, u zadnje vrijeme upropastili, dodao je.

'Postali smo slobodno lovište za strane investitore'

Ustvrdio je da više nema ljudi s kojima bismo napravili neke nove kompanije koje bi bile važne za Hrvatsku.

- Postali smo slobodno lovište za strane investitore i oni ne dolaze da razviju Hrvatsku, to na prvi pogled izgleda tako, zapošljavaju ljude. Oni uzimaju najvrjedniju hrvatsku imovinu, rekao je.

Kakve su te investicije i kakvi su to investitori?

- Kreditni rejting kaže sigurnost ulaganja u Hrvatsku, a zapravo kaže da će Hrvatska s velikom vjerojatnošću vratiti svoje dugove koje je uzela u inozemstvu. Te kreditne agencije pokazuju sigurnost povrata uloženih sredstava prije svega u financijski sektor inozemnim investitorima. A svaki investitor, bio hrvatski ili inozemni, njegov cilj nije da razvije državu, nego da uzme što veći profit, rekao je.

Ustvrdio je kako je zabluda da će investicija ići onamo gdje je jeftin rad.

- Kod nas proizvodnja po radniku u Hrvatskoj je 25.000 eura godišnje, u Sloveniji je negdje 40.000, u Njemačkoj 60.000, 70.000. I sad kad vi gledate, ako ulažete u Hrvatsku, vama će proizvodnja po radniku biti 25.000 eura, ili ćete ulagati u Sloveniju, u Njemačku gdje je radnik skuplji dva, tri puta, ali su prihodi po radniku, produktivnost rada puno veća. Zato ne idu investicije u Hrvatsku da razvijaju Hrvatsku, nego idu investicije onamo gdje je ekstraprofit, dodao je.