Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay Socijalna radnica o drugoj strani Božića i blagdanskoj depresiji: Usamljenost je glavni okidač

Socijalna radnica o drugoj strani Božića i blagdanskoj depresiji: Usamljenost je glavni okidač

'Financijski problemi i nezaposlenost mogu povećati stres i anksioznost'

Kraj godine mnogima je prilika za provođenje vremena s obitelji i prijateljima, na uredskim proslavama i u darivanju najmilijih. I dok smo s jedne strane obasjani lampicama i širenjem euforije savršenog ugođaja s društvenih mreža, postoji i ona druga strana medalje blagdana koja prikazuje tugu, usamljenost i strah.

Laički, ova druga strana medalje naziva se 'blagdanskom depresijom', stanjem o kojem je Novom listu više kazala socijalna radnica Lorena Živković, dotaknuvši se pritom čimbenika koji utječu na depresiju, ali i načina na koji možemo pomoći onima kojima je pomoć potrebna.

Možete li opisati pojam blagdanske depresije i kako se razlikuje od ostalih oblika depresije?

- Blagdanska depresija kao klinička dijagnoza ne postoji. Taj termin odnosi se na kratkotrajna stanja depresivnog raspoloženja, odnosno raspoloženja obilježenih tugom, tjeskobom i sniženom energijom koja se javlja tijekom blagdanskog razdoblja.

Javlja se kao emocionalna reakcija na stres uzrokovan očekivanjima vezanim uz blagdane, obiteljske odnose, financijskim pritiscima i/ili osjećajem usamljenosti, uglavnom je privremena i nestaje nakon završetka blagdanskog perioda što je, uz uzrok nastanka, intenzitet simptoma i liječenje, razlikuje od kliničke dijagnoze depresivnih poremećaja.

Postaje li ovakva vrsta depresija češća tijekom posljednjih godina?

- Prema istraživanjima Američke psihološke udruge, posljednjih godina bilježi se porast postotka ljudi koji izvještavaju o većem stresu tijekom blagdana. Povećani stres može dovesti do lošijeg zdravlja, uključujući depresiju, anksioznost, zloupotrebu psihoaktivnih tvari, ali i tjelesne bolesti. Iako nemamo informaciju u konkretnim brojkama o učestalosti blagdanske depresije za područje naše zemlje, ono što znamo jest da problemi mentalnog zdravlja generalno bilježe porast. Posljednjih godina sve se više govori o terminu 'blagdanske depresije' što ukazuje na prisutnost narušenog mentalnog zdravlja u vrijeme blagdana, kako u globalnom, tako i u lokalnom kontekstu.

Koje su najčešće situacije ili čimbenici koji kod korisnika socijalnih usluga potiču osjećaj depresije tijekom blagdana?

- Nerijetko se u vrijeme blagdana, kod različitih skupina ljudi pa tako i korisnika socijalnih usluga, zbog njihovih specifičnih životnih okolnosti i osobnih čimbenika može javiti i/ili intenzivirati depresivno raspoloženje te drugi neugodni osjećaji (primjerice sram, krivnja, razočaranje, tuga…). Tome može pridonijeti činjenica da su korisnici socijalnih usluga nerijetko slabijih socioekonomskih prilika koje im onemogućavaju zadovoljenje često i najosnovnijih potreba, pa tako i dosezanje iskustava koja se promoviraju »ruku pod ruku« s blagdanima i blagdanskim slavljem. Odlazak na advent si ne može priuštiti svatko, blagdanski pokloni koje brojni žele priuštiti svojoj djeci nisu onakvi kakve bi htjeli i/ili mogli, a navedeno kao i mnogo toga drugoga je podloga za brojne negativne usporedbe s drugima, što može negativno utjecati na naše mentalno zdravlje.

Također, poruka koja se nerijetko šalje putem medija i drugih kanala je da su blagdani isključivo vrijeme povezivanja i zajedništva i ugodnih emocija, no to nije nužno tako. Navedeno može stvarati golem pritisak. Također, postoje brojne obitelji koje su disfunkcionalne, čiji se članovi mogu osjećati pojačano usamljenima u ovo blagdansko vrijeme.

Na koji način financijski problemi i/ili nezaposlenost utječu na emocionalno stanje ljudi u vrijeme blagdana?

- Financijski problemi i nezaposlenost mogu povećati stres i anksioznost tijekom blagdana zbog nesposobnosti sudjelovanja u tradicionalnim aktivnostima poput darivanja poklona ili obiteljskih okupljanja. Osobe koje se suočavaju s financijskim poteškoćama mogu osjećati sram, usamljenost i biti depresivnog raspoloženja, pojačanog osjećajem gubitka i socijalne izolacije.

Tijekom blagdana, kada je društvena norma da se ljudi osjećaju veselo i zahvalno, ti osjećaji gubitka mogu postati izraženiji te se tada može pogoršati njihovo mentalno stanje. Posebice ako si ne dajemo prostor u kojem je u redu osjećati se različito od onoga 'kako se očekuje' u blagdansko vrijeme te u kojem smo nježni i suosjećajni prema sebi.

Vaša reakcija na temu