HRejting: Što Hrvati misle o incidentima vezanim uz održavanje Dana srpske kulture?

U ovomjesečnom HRejtingu zanimalo ih je vaše mišljenje o događajima vezanim uz održavanje Dana srpske kulture u nekim hrvatskim gradovima, obilježenim incidentima koje su izazvale maskirane skupine muškaraca.

Istraživanje je provedeno od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka je +- 3,04%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

Prvo pitanje bilo je trebaju li se u hrvatskim gradovima održavati Dani srpske kulture?

Gotovo 49% odgovorilo je DA, oko 39 posto NE. Dvanaest nije imalo jasno stajalište o tome pitanju.

Oni koji su se izjasnili potvrdno, ovako su obrazložili svoje odgovore:

Da je to ustavno pravo svih manjina, pa i srpske, misli 52% ispitanih. Sedamnaest posto smatra da se ne treba bojati kulture, nego nekulture.

Šesnaest posto mišljenja je da treba poticati kulturno stvaralaštvo svih manjina, pa i Srba, a 11% da nas kulturna raznolikost obogaćuje kao državu i zajednicu.

Evo i koje su razloge naveli oni koji su odgovorili da NE podržavaju Dane srpske kulture u hrvatskim gradovima:

Da takvim događajima nije mjesto u Hrvatskoj, smatra 29% ispitanika. Dvadeset i pet posto mišljenja je da je riječ o provokaciji, 19% da izazivaju nesnošljivost kod većinskog, hrvatskog naroda. 

Dvanaest posto odgovorilo je da takvi događaji služe samo za širenje velikosrpske ideje, a 10% da ugrožavaju javni red i mir.

Sljedeće pitanje bilo je treba li kažnjavati maskirane huligane koji su izazvali incidente na Danima srpske kulture u Splitu i Zagrebu?

Da trebaju biti kažnjeni, smatra gotovo 70%, a da ne trebaju - malo manje od 21%. Oko 9% nije imalo stajalište o tom pitanju.

Posljednje pitanje o ovoj temi bilo je plaše li vas i uznemiravaju takvi incidenti?

Nimalo ili malo - odgovorilo je 52% ispitanih. Da ih izrazito iIi u velikoj mjeri plaše - oko 26%. Da ih takvi događaji osrednje uznemiravaju, odgovorilo je njih 18%, a 3% nije imalo odgovor.

Govor mržnje u javnom prostoru

Zanimalo ih je i što mislite o porastu govora mržnje u javnom prostoru.

Prvo pitanje bilo je jesu li, prema vašem mišljenju, u posljednjih nekoliko godina domaći političari, i u Saboru i u javnim nastupima, u većoj mjeri počeli upotrebljavati govor mržnje?

Da jesu, i to u velikoj i izrazito velikoj mjeri, smatra 46% ispitanih. Nimalo ili malo, odgovor je 22%, a osrednje 20% onih koji su sudjelovali u istraživanju.

Drugo pitanje bilo je u kojoj mjeri govor mržnje političara pridonosi porastu sukoba, nesnošljivosti i agresije u društvu?

Pedeset i osam posto smatra da političari tomu pridonose u velikoj ili izrazito velikoj mjeri. Osrednje, odgovor je oko 20%, nimalo ili malo oko 15%, a 7% nije imalo odgovor na to pitanje.

U kojoj su mjeri izjave i istupi pojedinih političara, u kojima se iskazuje ili poziva na govor mržnje - opravdani?

Čak dvije trećine ispitanih, 66%, takve izjave smatra nimalo ili malo opravdanima. Četrnaest posto nije znalo ili nije željelo odgovoriti na to pitanje. Osrednje - odgovor je 11%, a 8% izjave i istupe političara u kojima iskazuju ili pozivaju na govor mržnje smatra u velikoj i izrazito velikoj mjeri - opravdanima.

Posljednje pitanje o toj temi bilo je koliko je govor mržnje političara opasan za naše društvo?

Da je to u velikoj mjeri ili izrazito opasno za društvo, odgovor je njih 62%. Osrednje, mišljenje je 18%.

Da je nimalo ili malo opasno, smatra manje od 13%, a odgovor nije imalo 7% ispitanih.