HGK: Hrvatska jača antikorupcijski okvir

Jačanje kulture integriteta, transparentnosti i etike u poslovanju te učinkovito suzbijanje korupcije ključne su odlike održivih i odgovornih tvrtki. Upravo se tim temama bavila Konferencija ICC-ja i Hrvatske gospodarske komore: Odgovorno upravljanje i borba protiv korupcije – Implementacija Antikorupcijske klauzule ICC-ja u hrvatskoj poslovnoj praksi, na kojoj je fokus bio na potrebnim poboljšanjima i dostupnim alatima za stvaranje sigurnijeg i etičnijeg poslovnog okruženja.

Prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2024. godinu, Hrvatska se nalazi na 63. mjestu od 180 država, što je svrstava među najlošije u Europskoj uniji.

'Borba protiv korupcije zahtijeva sinergiju svih segmenata društva – javne uprave, privatnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva. Ova konferencija je platforma za dijalog i suradnju, mjesto gdje možemo razmijeniti ideje, učiti jedni od drugih i, što je najvažnije, definirati konkretne korake za daljnje djelovanje',  istaknula je glavna tajnica HGK-a i ICC-ja, Marina Rožić, navodeći kako je glavni fokus na pružanju jasnog pregleda aktualnih reformi te poticanju primjene visokih standarda integriteta u poslovanju i javnom sektoru.

U uvodnom dijelu predstavljene su ključne izmjene u zakonodavnom okviru Republike Hrvatske donesene radi usklađivanja s međunarodnim standardima u okviru procesa pristupanja OECD-u. Tijekom 2023. i 2024. godine izmijenjeni su Kazneni zakon i Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, u skladu s preporukama OECD-ove Konvencije o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama. Riječ je o reformama koje doprinose većoj transparentnosti, odgovornosti i povjerenju institucija, jačaju konkurentnost gospodarstva te stvaraju predvidljivije okruženje za investicije.

'Transparentno poslovanje važno je za sprječavanje zlouporaba, ali i za jačanje konkurentnosti, inovacija i održivog razvoja. Poslovni sektor ima važnu ulogu jer snažnim mehanizmima upravljanja, učinkovitom zaštitom prijavitelja i kulturom etičnog djelovanja postaje nositelj integriteta. Zato razvijamo smjernice, pružamo podršku i edukaciju za sve dionike', istaknuo je Mladen Bručić-Matic, ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije  Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, navodeći kako je jedan od strateških ciljeva Vlade pristupanje Republike Hrvatske OECD-u.

'U tom smislu, pristupanje OECD-ovoj Konvenciji protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama i sudjelovanje u radu Radne skupine za borbu protiv podmićivanja predstavljaju važnu prekretnicu. Provedba Konvencije zahtijeva snažnu i transparentnu suradnju javne uprave i privatnog sektora te stalno usklađivanje s najboljim međunarodnim praksama', rekao je Bručić-Matic.

Posebna pozornost posvećena je predstavljanju Antikorupcijske klauzule ICC-ja i Pravila ICC-ja za borbu protiv korupcije, s naglaskom na njihovu primjenu u hrvatskoj i europskoj poslovnoj praksi. Time se povezuju globalni zahtjevi, nacionalno zakonodavstvo i operativne potrebe poduzeća, stvarajući čvrste temelje za etično i održivo poslovno upravljanje.

'Ovi dokumenti čine cjelovit međunarodni okvir za jačanje poslovnog integriteta - od nulte tolerancije prema korupciji do odgovornog upravljanja rizicima i nadzora nad trećim stranama. Nova klauzula osnažuje njihovu primjenu u poslovnoj praksi trgovačkih društava, osobito u javnim i državnim poduzećima. Time ICC Hrvatska potvrđuje svoju predanost transparentnom, odgovornom i sigurnom poslovnom okruženju', naglasila je Hana Horak, redovita profesorica na Katedri za pravo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te ujedno i predsjednica Komisije ICC-ja Hrvatska  za poslovni integritet.

Praktična preporuka za poduzeća jest uključiti antikorupcijsku klauzulu u sve ključne ugovore, ali i osigurati njezinu dosljednu provedbu kroz stvarnu implementaciju programa usklađenosti, redovite edukacije i promicanje kulture integriteta na svim razinama organizacije.

Program usklađenosti treba promatrati kao živi alat za prepoznavanje i suzbijanje rizika kroz kontinuirano poboljšanje i praćenje učinkovitosti.

Implementacija ICC-jeve Antikorupcijske klauzule također je pokazatelj usmjerenosti poduzeća prema ESG standardima. Budući da mnogi ESG kriteriji uključuju borbu protiv korupcije, poštovanje ljudskih prava i upravljanje reputacijskim rizikom, ICC klauzula pruža jasnu osnovu za uspostavu učinkovitog i odgovornog sustava poslovnog upravljanja. Time se zadovoljavaju regulatorni zahtjevi i očekivanja tržišta, investitora, kupaca i zaposlenika.

Uz to, dodatno je unaprijeđen Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti s ciljem jačanja sustava zaštite zviždača i poticanja otvorenosti te odgovornosti unutar organizacija.

U nastavku konferencije raspravljalo se  o ulozi dužnosnika na sjecištu javne ovlasti i gospodarstva te o specifičnostima compliance programa u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, uz naglasak na izazove, odgovornosti i konkretna rješenja za učinkovito upravljanje rizicima korupcije.