Čime ćemo plaćati kavu 2030. godine i hoće li Europa napokon dobiti vlastitu financijsku infrastrukturu?

Europa je digitalizirala plaćanja, ubrzala namiru i sigurnost postavila u središte financijskog sustava. No sljedeći korak više nije samo pitanje brzine. Digitalni euro i tokenizacija otvaraju puno veće pitanje: Tko kontrolira infrastrukturu novca u digitalnom dobu i kako će se vrijednost kretati u ekonomiji koja radi 24/7?

Odgovore na ta pitanja tražit će i vodeći ljudi industrije na najvećoj FinTech konferenciji Srednje i Istočne Europe. Četvrto izdanje Money Motiona održat će se 11. i 12. ožujka na Zagrebačkom velesajmu, uz potporu vodećih brendova industrije – Mastercard, Monri, ASEE, Croatia osiguranje, A1 Hrvatska, Electrocoin, Nexi, HPB, Bankart, Smartis i brojnih drugih. Ulaznicu potražite na službenoj stranici konferencije ili Entrio platformi.

Digitalni euro i tokenizacija imovine diljem Europe, ali i šire, važna je tema ovogodišnjeg programa. Rasprave o budućnosti financijske infrastrukture čut ćemo na glavnoj pozornici, ali i FinTech2030 pozornici, a uoči konferencije o najvažnijim pitanjima razgovarali smo s troje stručnjaka i predstavnika različitih dionika financijskog tržišta.

Digitalna imovina kao nadopuna, ne prijetnja

Iz perspektive globalne platne mreže, novi oblici digitalnih valuta ne znače rušenje postojećeg sustava, već njegovo širenje. 'Tehnologije koje stoje u pozadini novih oblika digitalnih valuta predstavljaju novu priliku za plaćanja i za našu mrežu. U tom prostoru s partnerima radimo već godinama, a na tržištu već postoji niz Mastercardovih programa koji korisnicima omogućuju kupnju i korištenje digitalne imovine', poručuje Hendrik Bourgeois, Senior Vice President Public Policy and Government Affairs, Mastercard Europe.

Ističe kako Mastercard razvoj digitalnih valuta vidi kao prirodnu evoluciju ekosustava. Digitalna imovina, dodaje, nije konkurencija, već dodatni sloj. 'Digitalnu imovinu vidimo kao nadopunu platnom ekosustavu i kao još jednu valutu koju podržavamo unutar naše mreže. U konačnici, riječ je o tome da ljudima omogućimo plaćanje na način koji im najviše odgovara – proširujući platni ekosustav kroz interoperabilnost, relevantne usluge, globalni doseg i povjerenje'.

U toj formulaciji nalazi se i ključna europska dilema: kako zadržati interoperabilnost i povjerenje, a istovremeno razvijati vlastitu infrastrukturu javnog novca.

Europa kasni, ali ne može ostati po strani

Brojke iz 2025. godine pokazuju koliki je ulog u pitanju. Nikola Škorić, suosnivač Electrocoina i Money Motiona, upozorava da privatni sektor već ima ozbiljan zamah.

'Europa poprilično kasni za vodećim privatnim izdavačima stablecoina budući da su američki stablecoini USDC i USDT zajedno obradili više od 30 trilijuna dolara vrijednih transakcija u 2025., što je enorman globalni promet koji daleko nadmašuje većinu nominalnih europskih inicijativa.

U tom kontekstu digitalni euro postaje više od tehnološkog projekta.

'Ako gledamo hladne činjenice, Europa ide prema svijetu u kojem novac postaje digitalna infrastruktura, a ne proizvod. Digitalni euro trebao bi donijeti državnu garanciju i stabilnost u online okruženje, dok će tokenizacija stvarne imovine pokazati koliko se brzo i učinkovito vrijednost može kretati kada je zapisana na blockchainu.

To neće ‘ubiti’ kripto. Prije će odvojiti špekulaciju od stvarne upotrebe i primorati projekte da pokažu čemu zaista služe. Kad institucije prihvate istu tehnologiju, mrežni efekt postaje ogroman i ono što je jučer bilo alternativno sutra postaje standard'.

Njegova procjena za kraj desetljeća je pragmatična: 'Do 2030. građani će vjerojatno plaćati i slati novac kombinacijom digitalnog eura i reguliranih stablecoina. Bitcoin i slične imovine ostat će važni, ali više kao globalna, neutralna pohrana vrijednosti nego kao sredstvo za ‘kavu u kvartu’. Prava promjena je u tome što će blockchain postati nevidljiv. Koristit ćemo ga, a da o njemu ne razmišljamo. A kad tehnologija postane dosadna, to je obično znak da je pobijedila'.

Tokenizacija kao redizajn financijskog 'vodotoka'

Ako digitalni euro predstavlja javni sloj novca, tokenizacija predstavlja novi način kretanja imovine. Robert Markuš, direktor Smartisa, naglašava da je riječ o dubljoj transformaciji.

'Ako digitalni euro postane nova javna infrastruktura namire, a tokenizirana imovina uđe u glavne financijske tokove, tada ne digitaliziramo samo imovinu, već redizajniramo ‘vodotok’ financijskog tržišta'.

Prema njegovu tumačenju, tri infrastrukturna sloja odlučit će može li se tokenizirano gospodarstvo razvijati sigurno i operativno stabilno: interoperabilna infrastruktura namire u stvarnom vremenu, identitetom vođena arhitektura usklađenosti i povjerenja i kriptografska sigurnost i operativna otpornost ugrađene u dizajn.

Banke neće moći birati između starog i novog, upozorava, nego će morati graditi hibridne arhitekture u kojima koegzistiraju tokenizirani depoziti, digitalni novac središnje banke, DLT platforme, RTGS sustavi, SEPA i kartične sheme.

Markuš dodatno naglašava kako u tokeniziranom gospodarstvu identitet postaje jednako važan kao i likvidnost. Snažan digitalni identitet, orkestracija KYC/KYB procesa, AML nadzor prilagođen tokeniziranim tokovima i programabilna usklađenost više nisu dodatna funkcionalnost, nego temelj sustava.

Rasprava se seli na pozornicu

Ova tema neće ostati na razini teorije. Na glavnoj pozornici Money Motiona održat će se panel 'Digitalised Euro: Stablecoin, Tokenised Deposit or CBDC?', uz sudjelovanje Alexandre Soroko (Visa), Martina Bruncka (Schuman Financial), Jürgena Schaafa (ECB) i Ronalda Oliveire (Hard Yaka Ventures).

Jürgen Schaaf održat će i keynote 'From Vision to Value: The Digital Euro and Europe’s Road towards Wholesale CBDC', dok će Faustine Fleuret u keynoteu 'From tokenising to decentralising finance: EU policymakers vs. US strategy makers' otvoriti geopolitičku dimenziju tokenizacije.

Uz glavne rasprave, Expo Stage koji sponzorira Raiffeisen Bank International donosi poseban format. U srijedu, prvog dana konferencije, Damjan Rudež i Alojzije Janković održat će fireside chat, a Janković će nakon toga odigrati partiju ‘blind chessa’, simboličnu demonstraciju strateškog razmišljanja u okruženju u kojem se figure sve više kreću ispod površine, u kojoj će publika igrati važnu ulogu.

Jer upravo se to događa s novcem. Digitalni euro, tokenizacija i interoperabilnost možda će uskoro postati dosadna infrastruktura. A u financijama je to obično znak da je sustav postao standard.