Božo Kovačević: Ako se svi spremaju za rat i ne govore ni o čemu drugom, onda je rat najizgledniji

Dok predsjednik SAD-a Donald Trump otvoreno dovodi u pitanje hoće li Volodimir Zelenski prihvatiti novi američki mirovni prijedlog, a Rusija pozdravlja novu američku sigurnosnu strategiju kao dokument usklađen s interesima Moskve, diplomatska igra oko Ukrajine ulazi u najosjetljiviju fazu dosad.

Uoči ključnog sastanka europskih čelnika u Londonu te sve vidljivijih razlika između Washingtona, Kijeva i Bruxellesa, bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević za RTL je govorio o odnosima snaga, ulozi Europe i, kako upozorava, opasnom napuštanju diplomacije.

Kovačević smatra da se odnos Sjedinjenih Država prema Ukrajini i Europskoj uniji zapravo ne mijenja, unatoč dojmu o zahlađenju.

'Ne mislim da se odnos SAD-a prema tim stranama mijenja. Taj odnos uspostavljen je dolaskom predsjednika Trumpa na vlast i u tom je pogledu dosljedan. Začuđujuće, jer je Trump u mnogim drugim pitanjima nedosljedan', kaže Kovačević.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas bi se u Londonu trebao sastati s europskim čelnicima, među kojima su njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron, kako bi razgovarali o trenutnom stanju mirovnog plana.

Kovačević očekuje da će europski čelnici pokušati uvjeriti Zelenskog da ne prihvati ono što mu Trump predlaže.

'Europa, nažalost, nije autonomni subjekt međunarodnih odnosa. Svako jamstvo koje bi Europska unija dala Ukrajini ne može se provesti bez sudjelovanja SAD-a', upozorava Kovačević.

Smatra da bi za Europu bilo daleko produktivnije da pokuša pronaći diplomatska rješenja u izravnim kontaktima s Rusijom, umjesto da energiju troši na bezuspješne pokušaje nagovaranja Trumpa da promijeni svoju politiku.

Dok Europska unija već dulje nema nikakve ozbiljne kontakte s Rusijom, odnosi između Moskve i Washingtona posljednjih dana vidljivo se poboljšavaju. Kremlj je pohvalio novu američku strategiju nacionalne sigurnosti u kojoj se Rusija više ne navodi kao 'izravna prijetnja', a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov taj je dokument nazvao 'pozitivnim iskorakom'.

Kovačević smatra da je problematično što EU nema nikakvu diplomatsku inicijativu prema Rusiji.

'Diplomatski odnosi formalno nisu prekinuti, veleposlanici nisu povučeni, ali nema nikakvih inicijativa. Neupitno je da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, prekršila Povelju UN-a i počinila brojne zločine. No mnoge države u svijetu činile su isto, pa s njima nisu automatski prekinuti svi kontakti niti se odustalo od traženja rješenja diplomatskim putem', kaže.

Upozorava da Europska unija, iako rat ozbiljno ugrožava njezinu sigurnost, odbija diplomatske napore i retorički se ponaša kao da je spremna za rat. 

'A u stvarnosti znamo da nije spremna za rat', dodaje.

Prema Kovačeviću, Europska unija trebala bi nuditi različite prijedloge, saslušati i suprotnu stranu te, čak i ako se s njom ne slaže, pokušati razumjeti razloge njezinih poteza.

'Diplomacija je sredstvo kojim se postižu ciljevi koji bi se inače pokušali ostvariti ratom. A Europska unija, koja vojno ne može postići ništa, kao da se odrekla diplomacije i inzistira na ideji da samo rat može biti rješenje', smatra.

Kao primjer navodi završetak Hladnog rata, kada globalni sukob između kapitalističkog Zapada i komunističkog Istoka nije završen vojnim porazom, nego diplomatskim dogovorom.

Govoreći o mogućnosti širenja sukoba, Kovačević se osvrće na vijesti da se Poljska ozbiljno priprema za rat, uključujući obuku civila, dok se Njemačka i druge članice EU-a ubrzano naoružavaju. 

'Ako se svi pripremaju za rat i ako se ne govori ni o čemu drugom osim o ratu, onda je rat najizgledniji ishod', kaže.

Ističe da jačanje obrambenih sposobnosti jest razumno i nužno, ali upozorava da je neprihvatljivo u potpunosti odustati od diplomatskih napora da se rat spriječi.

Iako je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opterećen brojnim aferama i nagađanjima o slabljenju njegove političke pozicije, Kovačević ne očekuje njegovu smjenu u ovoj fazi.

'Do potpisivanja sporazuma, bilo o prekidu vatre ili o miru, on će vjerojatno ostati na vlasti. I Europa i SAD slažu se da bi nakon potpisivanja sporazuma u najkraćem roku trebali biti održani izbori', kaže.

Dodaje da je teško prognozirati ishod budućih izbora, osobito s obzirom na korupcijske afere koje su, kako navodi, razotkrili zapadni mediji i službe kako bi oslabili Zelenskog i prisilili ga da prihvati mirovni sporazum.

'Može se pretpostaviti da bi mogao izgubiti predsjedničke izbore ako se uopće kandidira. I sam je više puta rekao da se, ako postigne zadovoljavajući sporazum, više neće kandidirati', zaključuje Kovačević.