Benčić: Nema dogovora oko Vrhovnog suda, HDZ koristi politiku kao ucjenu

Sandra Benčić (Možemo) gostovala je u programu N1 televizije nakon što su jučer održani pregovori HDZ-a sa SDP-om i Možemo o izboru sudaca Ustavnog suda i čelne osobe Vrhovnog suda. Netom nakon što su održani pregovori HDZ-a sa SDP-om i Možemo o izboru sudaca Ustavnog suda i čelne osobe Vrhovnog suda, Saborski Odbor za pravosuđe odgodio je glasanje o kandidatu za čelnika Vrhovnoga suda jer na sjednici nije bilo kvoruma.

Kao dio opozicije, Sandra Benčić je također sudjelovala na sastanku, izjavivši poslije da su tražili od HDZ-a izdvajanje dva procesa - izbor sudaca Ustavnog suda i izbor čelne osobe Vrhovnog suda, pokušavši postići konsenzus, a ne biranje po stranačkim kvotama.

Benčić je za N1 pojasnila što su iz Možemo jučer rekli HDZ-u na sastanku:

'Ja sam vrlo jasno rekla da ne može biti konkretnih razgovora dok se ta dva postupka ne razdvoje. Tražili smo od HDZ-a da ponovno razmotri to na svojim tijelima i jasno im rekli da nećemo dozvoliti da proces izbora predsjednika Vrhovnog suda koriste kao čip u pregovorima oko izbora ustavnih sudaca i tako to spajaju. Rekli smo da mi nemamo nikakvih uvjeta ni zavjeta kako će oni glasati oko predsjednika Vrhovnog suda, to je njihova politička odluka, međutim, nećemo pristati na odugovlačenje tog procesa', rekla je.

'Iz tog razloga ni nema dogovora oko toga kada će biti sljedeći sastanak. Bilo je pokušaja da se to dogovori s njihove strane, upravo zato da bi mogli oni reći da pregovori idu dalje. Međutim, tog dogovora nema. Nema ga jer smo im jasno rekli - u ponedjeljak je Predsjedništvo HDZ-a, sljedeći tjedan će biti vjerojatno ponovno Odbor za pravosuđe - imate priliku pokazati odmak od onoga što ste najavili', objašnjava Benčić što je poručila HDZ-u.

Je li prihvatljivo da i dalje nemamo čelnu osobu Vrhovnog suda?

'Ne. Ali čija je to odgovornost? Tko bira predsjednika Vrhovnog suda? Većina u parlamentu. Tko čini većinu u parlamentu? Je li se priča s Vrhovnim sudom može završiti sada? Bilo kako, bilo da odbiju kandidatkinju, ili da ne izglasaju nikoga, ili da glasaju za nekoga. Sve se može, sve opcije imaju na stolu', kaže Benčić, 'i taj proces mora završiti'.

'Drugo, ne može se koristiti kao čip. Oni (HDZ) ustraju na, ja bih rekla, zaista besramnoj i potpuno besmislenoj ucjeni Andreja Plenkovića opozicije da, kao prvo, mi trebamo pristati na tzv. 2:1, zato što to reflektira parlamentarnu većinu, kao da je ustavotvorac. Pa da je ustavotvorac imao namjeru da se parlamentarna većina reflektira u sastavu Ustavnog suda - ne bi mandat ustavnog suda trajao osam godina', kazala je.

Zašto je sporan odnos 2:1?

'Prvo je problem svakako povezivanje. Kako mogu koristiti čelnika treće grane vlasti u državi kao čip za pregovore o Ustavnim sucima? To je ponižavajuće, to je neustavno, to je kontra svega, i ne postoji nijedna institucionalna, zakonska ili ustavna povezanost ta dva procesa. One se slučajno sada događaju u isto vrijeme ovog puta. Drugo, što se tiče dogovora, ustavotvorac je predvidio dogovor, moramo se dogovoriti oko toga tko je svima prihvatljiv. Metodologija dolaska bi trebala biti takva i to je ono što smo predlagali - da pokušamo dobiti konsenzus oko svih troje sudaca - da se složimo da su to najkvalitetniji ljudi', rekla je.

'Vrlo je jasno da, po meni, ne možemo pristupiti ovome na način kako je to Andrej Plenković opisao, jedno je politički dogovor oko kandidata, a drugo je ono što on govori - a to je da stranka, bilo koja stranka, ima nekoga svog u Ustavnom sudu i neku svoju većinu, to su dvije jako različite stvari. Prihvatljivost nekoga i dogovor oko nekoga da je kompetentan, dobar i da ga želimo podržati u Ustavnom sudu između dvije, tri najveće stranke - to je jedna stvar, ali inzistiranje 'na nekom svom' kako to Andrej Plenković govori, je zaista nešto što su i svi ustavni stručnjaci, moramo reći, osudili', naglasila je.

Također, najavila je i pokretanje interpelacije o radu Vladu zbog 'fiskalizacije 2.0'.

'Fiskalizacija 2.0 još je jedan pokazatelj potpune nesposobnosti ove Vlade za provedbu bilo kakve reforme. Nakon svega katastrofalnog što su napravili o socijali, primjerice, sada vidimo da niti ovdje ne mogu provesti reformu koju su najavili kao veliki iskorak', zaključila je.