Zahuktava se skijaška sezona. Brinu li Hrvate cijene?

Bez obzira na cijene, čini se da je skijanje mnogim građanima na listi prioriteta za kraj strare ili početak nove godine. Među njima je i 70 članova Hrvatske udruge ljubitelja skijanja i snowboardanja (HULJS).

'Infrastruktura je vrhunska, jučer smo imali predivan dan. Danas snijeg pada i zaista je ugođaj predivan. Danas je došlo 70 članova udruge prvim skijaškim vlakom koji je krenuo jučer s glavnog zagrebačkog kolodvora i direktno došao ovdje u St. Anton, na 300 metara od našeg hotela', kazao je za N1 predsjednik HULJS-a Nino Stančić Vidrač.

Ljubitelji skijanja iz godine u godinu moraju posezati sve dublje u džep kako bi si ga priuštili. Samo u posljednje dvije godine cijene su rasle između 25 i 30 posto.

'Ove godine cijene smještaja porasle su sedam do 10 posto, cijene ski karata 10 do 12 posto u odnosu na prošlu godinu. Godinu prije također je išlo povećanje 10 do 15 posto. Najveća potražnja i dalje je za Austrijom i Italijom. Nešto novije u trendovima je to što skijaši traže višu nadmorsku visinu, boje se jednostavno kakvo će biti vrijeme. Tako da prvi upiti koji dolaze za ponude skijališta na višoj nadmorskoj visini, zatim Italija i nešto manje Slovenija', kazao je Dalibor Čangalić iz turističke agencije.

Kupnja opreme prije nego najam

Pune ruke posla imaju i trgovine sa skijaškom opremom. Cijene su u pravilu ostale iste. Izgleda da se sve više Hrvata odlučuje na kupnju umjesto na najam.

'Najam opreme uključuje cijeli komplet - štapove, skije, pance i kacigu. Iznosi oko 150 eura za tjedan dana, dok je sezonski oko 230 do 250. Sve više su počeli kupovati jer ljudi shvaćaju da je skijanje ipak jako personaliziran sport i trebaju im pancerice koja im zapravo pristaju', objasnio je Bruno Antolković iz trgovine skijaškom opremom.

Troškovi na skijalištima

A kada jednom stignu na skijalište, potrošnja ne staje. Tu su troškovi hrane, pića i ostalih sadržaja poput ski passa ili škole skijanja koji često nisu uključeni u cijenu. Koliko će ukupna potrošnja narasti nakon toga, ovisi o skijalištu.

'Cijene su u restoranima normalne, piće oko 3, 4, 5 eura, tjestenina 10 do 15 eura, meso 13, 14, 15, 16 eura. Uglavnom, cijene su prihvatljive za ovu ljubav koju nam pruža skijanje', kazao je Mladen Kolar na skijalištu Alta Badia.

'Ovdje na skijalištu cijene su relativno velike, veće nego na klasičnim skijalištima… Jedno pivo je, recimo, devet eura, jedan zagrebački, odnosno bečki odrezak 25 eura. Cijene jesu nešto više u odnosu na prošlu godinu, a ovdje su još dodatno više u odnosu na skijališta koja se nalaze u našoj bližoj regiji od Hrvatske', kazao je Stančić Vidrač.

Postavlja se pitanje kako Hrvati, pored visokih troškova života, a onda i sve skupljeg skijanja, uspijevaju prilagoditi svoje budžete.

'Oni koji znaju rasporediti budžet rezervaciju naprave u trećem, četvrtom mjesecu. Mi nudimo plaćanje na mjesečne rate putem kreditnih kartica. Kad se podijeli iznos na šest do 12 mjesečnih rata, lakše ga je otplatiti. Ujedno, djeca su strašni ljubitelji snijega. Jednostavno vole ići s društvom na skijanje, vole učiti skijati, vole se družiti, vole kvalitetno provesti vrijeme u prirodi. Ja bih rekao da roditelji ponajprije djeci to žele priuštiti pa onda štede cijelu godinu', objasnio je Čangalić.

'Svi mi volimo skijanje i štedimo za skijanje cijelu godinu. Upravo zato skijanje neće nikada biti, nadamo se, previše skupo. Skija dobar dio Hrvata i voli skijanje - ja bih rekao više od mora', smatra Stančić Vidrač.

Najviše će Hrvata na skijanje tradicionalno ići u drugom tjednu siječnja. Iskusni će skijači svoje skijanje za narednu godinu početi rezervirati već u ožujku, po završetku ovogodišnje sezone.