Ogromna količina stare valute još je 'živa'

Približavamo se kraju druge kalendarske godine otkako je euro zamijenio kunu kao nacionalnu valutu u Hrvatskoj. Ujedno je i završetak prve godine da se zamjena preostalih kuna može obavljati jedino u Hrvatskoj narodnoj banci. Ondje su do kraja studenoga zabilježili ukupno 42.783 takve transakcije, a zamijenjeno je nepunih sto milijuna kuna.

- Od 1. siječnja 2024. gotov novac kune za gotov novac eura može se zamijeniti isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci. Zamjena gotovog novca kune u gotov novac eura provodi se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1 euro = 7,53450 kn. Hrvatska narodna banka mijenja novčanice kune bez vremenskog ograničenja (trajno), a kovanice kune moći će se zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura, odnosno najkasnije do 31. prosinca 2025. - podsjećaju iz HNB-a.

Slanje i provjera

Dakle, građani koji još uvijek kod kuće čuvaju određene količine kuna, mogu ih dostaviti na zamjenu neposredno u HNB, i to jedino u Zagrebu, na adresi Ulica Nikole Jurišića 17, od ponedjeljka do petka od 8.30 do 15.30. No, ako ne možete izravno potegnuti do Zagreba, zamjenu je moguće obaviti i slanjem gotovog novca poštom, ovaj put na adresu HNB-ove Direkcije za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10002 Zagreb. Gotov kunski novac dostavljen poštanskim uslugama HNB će, nakon provjere autentičnosti, zamijeniti eurima te ih poštanski vratiti pošiljatelju.

- Do sada je bilo nekoliko situacija povrata pošiljaka u Hrvatsku narodnu banku, jer primatelja nije bilo na adresi ili je adresa bila nepotpuna. U tom slučaju zaposlenici Hrvatske narodne banke kontaktiraju pošiljatelja, te se u neposrednom kontaktu ažurira adresa i mogući termin ponovne dostave - pojašnjavaju u HNB-u.

No, valja znati kako se poštanskim uslugama može na vlastitu odgovornost dostaviti na zamjenu do 15 tisuća kuna. Hrvatska narodna banka neće zamijeniti zaprimljeni gotov novac kune u iznosu jednakom ili većem od 15 tisuća kuna koji je dostavljen poštom, nego će ga zadržati do osobnog dolaska pošiljatelja u HNB.

Iz HNB-a kažu kako dominantno gotov novac kune stiže iz Hrvatske, ali ima i pošiljaka iz inozemstva.

- U razdoblju od 1. siječnja do 29. studenoga 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci zamijenjeno je ukupno 99,65 milijuna kuna, u ukupno 42.783 transakcije. Od toga je preko blagajne zamijenjeno 93,82 milijuna kuna (37.633 transakcije), a preko poštanskih usluga 5,83 milijuna kuna (5.150 transakcija). Odnosno, od ukupne vrijednosti zamijenjenih kuna u Hrvatskoj narodnoj banci 94 posto provedeno je neposredno na blagajni, a šest posto preko poštanskih usluga. Najveće vrijednosti zamjene gotovog novca kune u Hrvatskoj narodnoj banci do sada su provedene tijekom travnja i studenog ove godine - ističu iz središnje banke, piše Novi list.

Po cijelom svijetu

Na dan 29. studenoga u optjecaju su još uvijek bile 4,32 milijarde kuna. U HNB-u su i dalje sigurni kako se sve novčanice i kovanice kune neće nikad zamijeniti.

- Prvenstveno zato što je Hrvatska turistička zemlja i što se kune nalaze po cijelom svijetu. Jedan od nezanemarivih razloga je i sentiment, pa će i mnogi naši građani dio gotovog novca kune ostaviti nezamijenjen. Da ovakva situacija nije neki izuzetak, pokazuje i iskustvo drugih članica europodručja, koje su uvele euro prije Republike Hrvatske - pojašnjavaju iz HNB-ove Direkcije za eksternu, internu i digitalnu komunikaciju.

Kune, dakle, još nisu 'izišle' iz glava građana, dijelom zbog sentimenta, dijelom jer su još uvijek mnogima mjerilo preračunavanja koliko je što prije stajalo.

Damir Novotny, ekonomski analitičar, na naš upit jesu li hrvatski građani nakon dvije godine primjene konačno prihvatili euro, odgovorio je kako još nema društvenih istraživanja o stupnju prihvaćenosti eura u hrvatskim kućanstvima.

- Međutim, jednostavna empirijska istraživanja upućuju na zaključak da je uvođenje eura tehnički, politički i socijalno-psihološki prošlo vrlo dobro, bez znatnijih teškoća. S vremena na vrijeme mogu se čuti glasovi, ali sve rjeđe, o tome da Hrvatska nije trebala pristupiti europodručju. Starija populacija i konzervativniji članovi hrvatskog društva nostalgično će se prisjećati kune, ali ipak će štedjeti u eurima. Eurizacija hrvatskog monetarnog prostora je i prije uvođenja eura bila visoka. Hrvatski su građani uobičajeno cijene u većim kupoprodajnim transakcijama, poput kupnje stanova ili automobila, isticali u eurima, što, primjerice, nije bio slučaj u Slovačkoj ili Sloveniji. Hrvatska kuna, iako vrlo čvrsta i ozbiljna valuta, polako ali sigurno postaje prošlost - kaže Novotny.

Dugoročno korisno članstvo u eurozoni

Na upit Novog lista je li domaće gospodarstvo iskoristilo pozitivne potencijale zamjene valute, Novotny sugerira kako se prednosti članstva u europodručju ne treba izražavati samo u uštedama u novčanim transakcijama s inozemstvom i nižim kamatnim stopama.

- Najveća korist je u tome što je europodručje jedno od dva najsnažnija monetarna sustava na svijetu. Čak 20 posto svih svjetskih depozita i štednje denominirano je u eurima. U sličnom postotku euro sudjeluje u svjetskim trgovinskim transakcijama. Vrijednost neke valute danas se ne mjeri veličinom države koja emitira određenu valutu, već snagom njezine ekonomije. Dakle, članstvo u europodručju, jednoj od dvije najrazvijenije regije svijeta, samo je po sebi dugoročno korisno - zaključuje ekonomski analitičar Damir Novotny.

Brojne prepreke i protivnici poduzetništva

Za Damira Novotnyja posebno je važan institucionalni okvir ekonomskog sustava i ekonomskih politika koje je Hrvatska prihvatila s ulaskom u Europsku uniju i s ulaskom u područje zemalja koje su uvele euro.

- Hoće li hrvatska ekonomija iskoristiti te prednosti, ovisi isključivo o hrvatskim vladama, koje imaju zadaću domaći ekonomski sustav približiti ekonomskom sustavu visoko razvijenog europodručja te otkloniti prepreke za razvoj poduzetništva i poduzetnička ulaganja koje danas postoje. Proces otvaranja prostora za poduzetničku aktivnost u Hrvatskoj je, nažalost, usporen uz mnoge prepreke i protivnike koji bi se najradije vratili u predtranzicijsku prošlost. Srećom, proces je nezaustavljiv i od njega će imati korist ne samo poduzetnici, nego i velika većina građana - kaže sugovornik.