OKRUGLI STOL Hoćemo li ipak zaštititi hrvatske resurse?
Stručnjaci upozoravaju na opasnost gubitka nacionalnih bogatstava i pozivaju na javnu raspravu
Hrvatska raspolaže iznimno vrijednim prirodnim resursima, no sve je više upozorenja da bi njihov način upravljanja mogao dovesti do dugoročnih negativnih posljedica za nacionalnu ekonomiju. Na taj problem godinama upozorava i nobelovac Joseph Stiglitz, ekonomist koji se bavi istraživanjem ekonomija država u tranziciji i slabije razvijenih zemalja koje nisu uspostavile učinkovit sustav zaštite vlastitih resursa.
Stiglitz u svojim istraživanjima navodi kako bi se moglo očekivati da države bogate prirodnim resursima upravo njima potaknu gospodarski rast. U praksi se, međutim, često događa suprotno – dolazi do stagnacije, pa čak i rasta siromaštva. Razlog vidi u interesu velikih korporacija koje, uz pomoć korupcije i suradnje s centrima političke moći, preuzimaju kontrolu nad prirodnim bogatstvima tih zemalja. Taj fenomen Stiglitz naziva 'paradoksom prirodnog bogatstva', upozoravajući da ulazak stranog kapitala u takvim okolnostima često rezultira kroničnom ekonomskom zaostalošću i osiromašenjem većine stanovništva.
Sudeći prema aktualnim trendovima, postavlja se pitanje odnosi li se taj paradoks i na Hrvatsku. Zemlja ima more, vode, šume i velike površine plodne zemlje, no istodobno se suočava s napuštenim selima, osobito u Slavoniji, te nedostatkom jasne strategije upravljanja tim resursima. Hrvatsko gospodarstvo snažno se oslanja na turizam, pri čemu se više od 88 posto turističkih aktivnosti odvija na obalama Jadrana, odnosno na pomorskom dobru.
U tom kontekstu sve se češće ističe potreba da država, nakon gubitka banaka, INA-e, trgovačkih lanaca i postupnog gubitka medija, krene u ozbiljnu zaštitu pomorskog dobra kao jednog od najvrjednijih nacionalnih resursa. Razvoj događaja, upozoravaju stručnjaci, ide u smjeru gubitka nacionalne vlasničke prevlasti u turizmu. Strani kapital preuzima ključne turističke subjekte i ulazi u vlasničke strukture na pomorskom dobru, ostvarujući značajne profite od kojih Hrvatska ima minimalne koristi.
Pitanje koje se pritom nameće jest shvaća li hrvatska vlast da takva makroekonomska politika, u kojoj se resursi izlažu preuzimanju pod krinkom investicija, može dovesti do gubitka nacionalne ekonomije. Upozorava se i na opasnost uništavanja mladog hrvatskog poduzetništva, a posljedično i na ugrožavanje same nacionalne države.
Odgovori na ta pitanja pokušat će se rasvijetliti na Okruglom stolu koji će se održati 20. siječnja 2026. godine u hotelu Westin u Zagrebu, s početkom u 17 sati na 17. katu. Ulaz je slobodan, a na raspravu su pozvani ugledni hrvatski znanstvenici i gospodarstvenici kako bi interdisciplinarno sagledali problem i skrenuli pozornost Vladi Republike Hrvatske na moguće dugoročne posljedice sadašnje politike upravljanja resursima.
Organizatori pozivaju javnost da se uključi u raspravu, naglašavajući važnost teme za budućnost zemlje.