Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Luka Grgić Kozjak se devastira: Struka traži najviši stupanj zaštite prije nego što šteta postane nepovratna

Kozjak se devastira: Struka traži najviši stupanj zaštite prije nego što šteta postane nepovratna

'Najava izgradnje solarne elektrane i tunela, kojima se građani oštro suprotstavljaju, kontinuirana industrijska eksploatacija, neplanska izgradnja, ilegalna odlagališta - posljednji je trenutak za akciju', poručuju iz udruge Lijepa naša Kaštela

Stanje na Kozjaku je alarmantno. Neplanska izgradnja, zahvati u prostoru poput najave izgradnje solarne elektrane kojoj su se građani oštro suprotstavili, zapuštenost i izostanak sustavne zaštite ozbiljno ugrožavaju jedno od najvrjednijih prirodnih i kulturnih područja srednje Dalmacije. Upravo je zbog toga Ekološka udruga Lijepa naša Kaštela, održala okrugli stol pod znakovitim naslovom 'Kozjak – jučer, danas, sutra'. 

Poruka je jasna: ako se ne reagira odmah, šteta bi mogla postati nepovratna.

Odnos društva prema prostoru odražava kratkoročne interese

Kozjak nije tek brdo iznad Kaštela, nego složen sustav prirodnih staništa, kulturnih slojeva i podzemnih fenomena, naglasili su stručnjaci. Biolog i ekolog dr. sc. Juraj Kamenjarin govorio je o florističkim i vegetacijskim obilježjima Kozjaka, upozorivši na osjetljivost staništa i potrebu njihove cjelovite zaštite. Biologinja mr. sc. Ivana Rajčić dodatno je pojasnila važnost Kozjaka u okviru ekološke mreže Natura 2000, s posebnim naglaskom na faunu koja ovisi o očuvanom prostoru.

Kulturnu dimenziju Kozjaka predstavio je arheolog i profesor povijesti Ivan Šuta, istaknuvši da se devastacijom prirode istodobno brišu i tragovi bogate povijesne baštine – od arheoloških lokaliteta do tradicijskih putova i suhozida. Speleološki instruktor Tonći Rađa upozorio je na iznimno bogatstvo speleoloških objekata na Kozjaku, od kojih mnogi još nisu sustavno obrađeni ni kartirani, a već su izloženi riziku od oštećenja.

Zanimljiv i drugačiji pogled donijela je izv. prof. dr. sc. Ana Šimunić, koja je govorila o zaštiti prirodnih dobara iz psihološke perspektive, naglasivši da odnos društva prema prostoru često odražava kratkoročne interese i nedostatak svijesti o dugoročnim posljedicama. 

'Preuzmimo odgovornost i prestanimo šutjeti!'

'Cilj nije bio samo upozoriti na problem, nego i ponuditi konkretna rješenja za zaštitu i odgovorno korištenje prostora. Otvorili smo pitanje održivog upravljanja prostorom i mogućnosti usklađivanja zaštite s razvojnim potrebama', istaknuo je Ivan Vicenco Pensa, predsjednik udruge Lijepa naša Kaštela.

Svi zaključci okruglog stola idu u jednom smjeru: Kozjaku je nužan najviši stupanj zaštite u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. Sudionici su naglasili potrebu hitnog osnivanja stručne radne skupine koja bi odredila odgovarajuću kategoriju zaštite, izradila stručnu podlogu i pokrenula postupak prema nadležnim državnim institucijama. Posebno je istaknuta važnost zonacije područja, jer nisu svi dijelovi Kozjaka jednako očuvani niti jednako vrijedni, ali svi zahtijevaju jasna pravila upravljanja.

Poruka s okruglog stola održanog uz podršku Grada Kaštela, Splitsko-dalmatinske županije i Zračne luke 'Sveti Jeronim', bila je jasna i upućena svima – od lokalne vlasti do državnih institucija i šire javnosti. Kozjak se već dugo troši, često tiho i neprimjetno. Vrijeme je da se prestane šutjeti i da se odgovornost konačno preuzme, prije nego što postane kasno.

Vaša reakcija na temu