UDRUGA SUNCE: Plan gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije je dokument koji ne nudi rješenja

Gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji već godinama predstavlja jedan od najozbiljnijih okolišnih i zdravstvenih problema. Plan gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije (PGO SDŽ), koji se do 20. prosinca 2025. nalazi na javnoj raspravi, trebao je biti ključni dokument za uspostavu održivog, učinkovitog i pravednog sustava. 'Umjesto toga, predloženi Plan ne nudi rješenja na postojeće probleme, ne donosi konkretne mjere niti osigurava provedbu zakona, dok se količine otpada povećavaju, a troškovi i rizici za okoliš i zdravlje građana postaju sve veći', poručuju iz Udruge Sunce.

Sustav gospodarenja otpadom koji je zakazao

Stupanjem na snagu novog Zakona o gospodarenju otpadom 2020. godine ukinuta je obveza donošenja gradskih i općinskih planova gospodarenja otpadom. Odgovornost je za planiranje sustava prenesena na županije, kroz donošenje županijskih planova koji moraju biti usklađeni s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Ideja takvog sustava bila je osigurati učinkovitiju koordinaciju i održivo gospodarenje otpadom na regionalnoj razini, no praksa pokazuje suprotno.

'Manjkavost ovakvog pristupa posebno je vidljiva u slučaju Plana gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije (PGO SDŽ), PGO SDŽ donosi se s ozbiljnim zakašnjenjem i to na način koji dovodi u pitanje njegovu svrhu. Naime, Plan se donosi retrogradno, jer je razdoblje njegove provedbe definirano od 2024. do 2029. godine, iako u trenutku javne rasprave već prolazi druga godina tog razdoblja. Zakonom o otpadu jasno je propisano da su županijski planovi morali biti doneseni najkasnije do 1. siječnja 2024. godine. Splitsko-dalmatinska županija kao razlog kašnjenja navodi donošenje Nacionalnog plana gospodarenja otpadom, koji je usvojen još u srpnju 2023. godine, što nikako ne može opravdati gotovo dvije godine zakašnjenja, a pogotovo ne donošenje dokumenta koji ne sadrži konkretna i provediva rješenja', poručuju iz Sunca.

Plan bez konkretnih mjera i provedbene vrijednosti

Unatoč kašnjenju, PGO SDŽ ne propisuje jasne mjere za organizaciju odgovornog i održivog gospodarenja otpadom na razini cijele Županije.

'Za ključna područja, poput sprječavanja nastanka otpada i ponovne uporabe, Plan ne predviđa konkretne aktivnosti, projekte ni financijska ulaganja, već se svodi na preporuke i donošenje novih planova. Takav pristup dodatno odgađa provedbu mjera koje su već zakonska obveza i pokazuje izostanak stvarne političke i institucionalne odgovornosti.
Zakon o otpadu jasno propisuje sadržaj koji županijski plan mora imati, uključujući definiranje mjera, rokova, nositelja i načina praćenja provedbe. Ništa nije sprječavalo Splitsko-dalmatinsku županiju da na vrijeme započne s izradom Plana, uključi gradove i općine, komunalna poduzeća i druge relevantne dionike u participativni proces te započne s uređenjem kaotičnog stanja u sustavu gospodarenja otpadom koje već godinama vlada na području Županije', priopćeno je iz Sunda.

Neostvarivi ciljevi odvojenog prikupljanja otpada

Zakonske obveze vezane uz odvojeno prikupljanje i oporabu komunalnog otpada iznimno su jasne. Prema Zakonu o otpadu i nacionalnom Planu gospodarenja otpadom, Republika Hrvatska mora do 2025. godine recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu oporabiti najmanje 55 % mase komunalnog otpada, do 2030. godine 60 %, a do 2035. godine 65 %. Isti ciljevi preuzeti su i u PGO SDŽ, no podaci iz samog Plana pokazuju koliko su oni u ovom trenutku neostvarivi.

Prema izračunima navedenim u PGO SDŽ, u Splitsko-dalmatinskoj županiji se u 2024. godini oporabilo svega 12 % komunalnog otpada, što je drastično udaljeno od propisanih ciljeva. Istodobno, planirani kapaciteti Centra za gospodarenje otpadom Lećevica za mehaničku obradu iznose 110.000 tona godišnje, dok je količina odloženog otpada u Županiji u 2024. godini iznosila 162.066 tona. Ukupna količina otpada koja se godišnje stvara u Županiji iznosi 187.246 tona, što jasno pokazuje da se količine otpada koje bi se trebale obrađivati u CGO Lećevica već sada značajno razlikuju od njegovih kapaciteta.
Plan ne daje odgovor na pitanje na koji će se način osigurati da gradovi i općine doista odvoje minimalno 41 % otpada, odnosno oko 77.246 tona godišnje, niti kako će se osigurati da ostatak otpada bude sustavno i kontrolirano upućen u CGO Lećevica. Umjesto rješenja, Plan ostavlja niz otvorenih pitanja.

Zastarjeli podaci i izostanak stvarne analize

PGO SDŽ opterećen je velikom količinom podataka, no bez njihove stvarne analize i interpretacije. U brojnim slučajevima koriste se podaci stari i do pet godina, ne kao temelj za procjenu trendova, već kao prikaz trenutnog stanja. Za pojedine važne segmente gospodarenja otpadom, osobito za posebne kategorije otpada poput tekstila, ambalaže, guma, otpadnih ulja, baterija, otpadnih vozila, medicinskog i opasnog otpada, ne postoje vjerodostojni i potpuni podaci.

Plan se ne bavi razlozima neprijavljivanja otpada niti predlaže alate i mjere kojima bi se takvo stanje u budućnosti moglo promijeniti. Umjesto promišljanja sustavnih rješenja, dokument se svodi na deskriptivni i normativni sadržaj bez stvarne planske vrijednosti i bez mogućnosti praćenja učinkovitosti predloženih mjera.

Prebacivanje odgovornosti na građane i financijske posljedice

'U više dijelova Plana odgovornost za nefunkcionalan sustav gospodarenja otpadom prebacuje se na građane, kroz isticanje niske razine ekološke svijesti i potrebu za dodatnom edukacijom i informiranjem. Takav pristup zanemaruje činjenicu da edukacija građana bez uspostavljenog sustava održivog gospodarenja otpadom ne može biti učinkovita, a često je i kontraproduktivna. Prije građana, nužno je educirati odgovorne osobe u jedinicama lokalne samouprave, komunalnim poduzećima i samoj Županiji.

Dodatni problem predstavlja činjenica da će se obrada otpada u CGO Lećevica naplaćivati prema količini predanog miješanog komunalnog otpada, što će dovesti do znatnog povećanja troškova za građane. 
Oni koji će proizvoditi veće količine miješanog komunalnog otpada više će i plaćati! Stoga je u interesu građana i svake JLS smanjiti količinu otpada koja će se obrađivati u Centru, odnosno staviti prioritete na mjere sprječavanja nastanka otpada, njegovog odvojenog prikupljanja i recikliranja. Ovo je posebno potrebno na otocima jer će svi građani županije snositi iznimno skupe troškove prijevoza otpada s otoka u budući CGO Lećevica. Neprihvatljivo je PGO SDŽ ne planira obvezne kompostane na svim otocima u Županiji, iako je upravo lokalna obrada biootpada jedno od ključnih rješenja za smanjenje količina otpada i troškova sustava', naglašavaju iz Udruge Sunce.

Turizam, količina otpada i nužnost hitnih izmjena Plana

Koliko je stanje ozbiljno pokazuje i podatak o količini otpada po stanovniku. Dok prosjek u Republici Hrvatskoj iznosi 486 kilograma otpada po stanovniku godišnje, u Splitsko-dalmatinskoj županiji ta količina iznosi čak 606 kilograma po stanovniku, što jasno ukazuje na snažan negativan utjecaj turizma i sezonskih opterećenja. Unatoč tome, PGO SDŽ tim se problemom ne bavi na sustavan i ozbiljan način.

'Zbog svega navedenog nužno je hitno unaprijediti Plan gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije te predvidjeti učinkovitije, provedive i financijski utemeljene mjere na lokalnoj razini kako bi se izbjegla dugoročna šteta za okoliš i zdravlje građana. Posebno treba istaknuti pozitivan utjecaj kompostana i kompostiranja na tlo, jer se primjenom načela kružne ekonomije u postupanju s biootpadom može doprinijeti obnovi osiromašenog tla u Županiji, uključujući i otoke.
U ovakvom obliku PGO SDŽ ne predstavlja stvarni planski dokument, već formalno ispunjavanje zakonske obveze, bez jasne vizije, odgovornosti i rješenja za jedan od najozbiljnijih okolišnih i zdravstvenih problema u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Stoga Stratešku procjenu utjecaja na okoliš ovakvog Plana, koja je također na javnoj raspravi, nismo našli niti shodnim komentirati', kažu iz Sunca.

Uključite se i pošaljite svoj komentar

Detaljniji i obrazloženi komentari Sunca na Plan gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije dostupni su na poveznici (LINK). 
Svi građani mogu poslati svoje komentare na adresu pisarnica@dalmacija.hr.

'Ako vam je važno kako će se otpad rješavati u vašem gradu, općini ili na otoku, uključite se u javnu raspravu. Pri slanju komentara možete se koristiti i komentarima Sunca, u cijelosti ili djelomično. Svaki poslani komentar utječe na to hoće li se u Plan ugraditi stvarne mjere za smanjenje otpada, njegovo odvajanje i oporabu. 
Podijelite ovaj tekst i na društvenim mrežama kako bi informacije došle do što većeg broja građana', kažu iz udruge.