Istraživanje Ipsosa: Čak 89 % građana traži hitnu akciju protiv otpada u prirodi i moru

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava često govorimo o slobodi govora, jednakosti ili pravu na obrazovanje. No jedno se pravo još uvijek premalo spominje: pravo na čist, zdrav i održiv okoliš. Upravo o toj temi govori istraživanje javnog mnijenja koje je za udrugu za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce provela agencija Ipsos u četiri dalmatinske županije na reprezentativnom uzorku od 603 građana tijekom kolovoza i rujna 2025. godine

Rezultati su jasni: građani Dalmacije visoko su osviješteni o ekološkim problemima, neke smatraju hitnima i podržavaju rad udruga koje se za okoliš bore svaki dan.

Na samom vrhu briga Dalmatinaca nalaze se problemi koje svi vidimo svaki dan: onečišćenje i gomilanje otpada u prirodi i moru, devastacija obale i prekomjerna betonizacija, bespravna i neplanska gradnja.

'To nisu apstraktne teme. To je ono što svi primjećujemo: otpad u uvalama, betonske ploče umjesto živog žala, apartmani koji niču tamo gdje je nekad bilo zelenilo. Gotovo svatko ima priču o omiljenoj plaži koja je danas zatrpana otpadom ili o zelenoj površini koja je preko noći nestala. Građani vrlo jasno poručuju: ovakve prakse narušavaju našu kvalitetu života i odnos prema prostoru u kojem živimo. Čak 89 % građana smatra da se problem otpada u prirodi i moru mora hitno rješavati', poručuju iz udruge Sunce.

Slično je i s betonizacijom obale i bespravnom gradnjom koje više od 80 % građana vidi kao goruće probleme.

Građani prepoznaju da nedostatak znanja i svijesti stoji u korijenu mnogih ekoloških problema. To je snažan poziv da se još više radi na edukaciji i to od vrtića i škola do lokalnih zajednica i medija.

'Klimatske promjene i onečišćenje zraka nešto su niže na listi prioriteta, ali i dalje ih velika većina građana smatra problemima koje treba rješavati. Razlog vjerojatno leži u tome što su klimatske promjene doživljene kao nešto 'daleko' i globalno, dok su otpad na plaži ili beton umjesto borove šume neugodno konkretni. To ne znači da građani nisu svjesni problema – naprotiv, razina podrške je i dalje vrlo visoka – ali nam govori da i ovdje treba jačati razumijevanje veze između svakodnevnog života i klimatske krize', dodaju iz Sunca.

Građani ne vide okolišne probleme kao nesretne slučajnosti, već kao posljedicu loših odluka, nedovoljne kontrole i nedostatka političke volje. Iza ovih vidljivih rana na prostoru, građani prepoznaju i dublji uzrok - nefunkcioniranje sustava.

Slabi nadzor i slaba provedba zakona na terenu, projekti štetni za okoliš u zaštićenim područjima i nebriga vlasti za okoliš.

Zaštita drvoreda, parkova i malih zelenih oaza u naseljima pokazuje se kao vrlo važna tema. Ljudi osjećaju razliku između kvarta s hladom, zelenilom i prostorom za djecu i susrete – i betonske pustare.

Istovremeno, vrlo su svjesni i prijetnji moru: negativnog utjecaja nautičkog turizma, gubitka morskih vrsta i staništa te smanjenja količine ribe. More je Dalmatincima više od resursa. Kao ključni dio dalmatinskog identiteta, građani ne promatraju samo kroz prizmu turizma, već i kroz prizmu tradicije, dugoročne održivosti i vlastite budućnosti.

Turizam je posebno osjetljivo područje. Iako je dio građana oprezan zbog ekonomske ovisnosti o turizmu, velika većina ipak smatra da je pritisak prekomjeran i da ga treba bolje regulirati. To pokazuje da postoji prostor i podrška za model održivog turizma, u kojem razvoj ne znači uništavanje resursa na kojima taj isti turizam počiva.

Jedan od najvažnijih nalaza istraživanja je visoka podrška radu ekoloških udruga. Čak 78 % građana smatra da su udruge za zaštitu okoliša važne ili izuzetno važne za zajednicu. To znači da javnost jasnom većinom daje legitimitet radu udruga poput Sunca. Podrška je osobito izražena među ženama i umirovljenicima.

Kada gledamo kako građani podržavaju udruge, dobivamo jasnu 'ljestvicu angažmana':

- najčešće: širenje informacija i potpisivanje peticija

- zatim: donacije i volontiranje

- najrjeđe: direktna prijava problema udrugama

Građani pokazuju snažnu spremnost za tzv. 'lagani' digitalni aktivizam – klik, potpis, dijeljenje sadržaja. Jedna trećina već je donirala, trećina volontirala, a više od četvrtine sudjelovalo je na nekom događaju. To su iznimno vrijedni podaci, jer pokazuju da postoji živa jezgra ljudi spremnih napraviti korak više.

Istovremeno, 85 % ispitanika nije formalno učlanjeno ni u jednu udrugu, klub ili organizaciju. To znači da imamo veliku, pozitivno nastrojenu publiku koja podržava okolišne ciljeve, ali često ostaje na razini 'simpatizera'.

Rezultati pokazuju da je imidž Sunca iznimno pozitivan, ali Udruga je još uvijek premalo prepoznata. Naime, samo 32 % ispitanika čulo je za Sunce. Javnost koja poznaje Sunce u njemu vidi važnog edukatora i čuvara mora.

Glavni izazov više nije uvjeriti građane da je zaštita okoliša važna – oni to već znaju. Izazov je pretvoriti pasivnu podršku u aktivno sudjelovanje. Čak 46 % onih koji poznaju udrugu izjavljuje da bi se voljelo uključiti u neku aktivnost, ali još nisu napravili taj korak. Tu se otvara ogroman prostor za uključivanje u 2026. godini.

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava (10. prosinca), Sunce želi podsjetiti da borba za ljudska prava i borba za okoliš idu ruku pod ruku. Pravo na čist zrak, more i prirodu nije luksuz, to je temeljno pravo svake osobe!

'Građani su svoju poruku već poslali. Na nama je da je čujemo i pretvorimo u konkretne promjene. Jedan od načina kako to možete napraviti je članstvom u udruzi. Zajedno možemo pretvoriti veliku tiho podržavajuću većinu u zajednicu aktivnih građana i građanki koji mijenjaju Dalmaciju – i društvo – na bolje', zaključuju iz udruge Sunce.