Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pixabay Ima li Hrvatska alternativu obnovljivim izvorima energije?

Ima li Hrvatska alternativu obnovljivim izvorima energije?

Dok popularnost obnovljivih izvora energije raste, postavlja se pitanje mogu li tradicionalniji sustavi biti poželjna zamjena u energetskom miksu

Dok je ima dovoljno, a računi su stabilni, struja je uglavnom nevidljiva. No u trenucima kada nestane ili poskupi, otvara se pitanje odakle energija dolazi i postoje li sigurniji, dugoročno isplativiji načini njezine proizvodnje. Redovno se spominju obnovljivi izvori, ali postoje i razne alternative, od kojih svaka nosi svoj utjecaj na novčanik, okoliš i svakodnevni život u Hrvatskoj.

Hidroenergija: ostvareni potencijal i rastući rizici

Hidroelektrane se često navode kao stabilna alternativa obnovljivcima. Najveće prednosti su relativna predvidljivost proizvodnje i brza prilagodba potrošnji. Hrvatska je to na vrijeme uočila te se može pohvaliti zavidnim postojećim portfeljem. Ali to istodobno znači da je većina pogodnih lokacija već iskorištena, a novi projekti bi uglavnom zahtijevali nepoželjne zahvate u okoliš. 

Također, pokazuje se da se klimatske promjene s vremenom utječu i na pouzdanost hidroelektrana. Sušna razdoblja postaju sve dulja i češća, a raspoloživost vode promjenjiva.

Fosilna goriva: skupa i nesigurna opcija

U potrazi za alternativama, jedna od opcija je povratak fosilnim gorivima: ugljenu, nafti i plinu. Premda i dalje važan dio europskog energetskog sustava zbog kontinuirane proizvodnje i čvrste infrastrukture, brojni su razlozi zašto se od njih odmiče. 

Trend odstupanja od fosilnih goriva uvelike je motiviran posljedicama koje imaju za zdravlje i okoliš. Njihovo sagorijevanje povećava emisije CO₂ i zagađenje zraka, što u gradovima znači više respiratornih bolesti, veće zdravstvene troškove i lošiju kvalitetu života. Osim toga, sve i kad bi se Hrvatska odlučila za zaokret u tom smjeru, zbog ograničenih zaliha bi opet bila prisiljena na uvoz.

Nuklearna energija: tehnički zahtjevna i politički osjetljiva

Najveća je prednost nuklearne energije u tome što, za razliku od mnogih drugih opcija, ne ovisi o vremenskim uvjetima i tijekom rada ne proizvodi CO₂. Sve su češća tema i stručnjaci uglavnom podržavaju njihov razvoj. Najveći izazov su vrijeme i financije, budući da izgradnja takvog projekta traje desetljeće ili dulje i zahtijeva ulaganja od više milijardi eura. Za malu zemlju poput Hrvatske to predstavlja značajan dugoročni teret, ali situacija nije znatno bolja s nekim drugim izvorom energije. 

Tu je i pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada, koje ostaje neriješeno godinama, kao i društveni otpor takvim projektima. Nuklearna energija je generalno prihvatljivo rješenje, ali ne može brzo, fleksibilno i lokalno odgovoriti na potrebe modernog energetskog sustava.

Zašto su vjetar i sunce ipak najbolji izbor

Vjetar i sunce Hrvatskoj nude značajne komparativne prednosti. Hrvatska ima iznimno povoljne prirodne uvjete: jadransko priobalje i otoci spadaju među najvjetrovitije dijelove Europe, dok je insolacija među najvišima u EU. Najveća prednost je činjenica da se radi o domaćim, neiscrpnim resursima koji ne ovise o uvozu i ne proizvode emisije tijekom rada.

'S obzirom na trenutačni trend ulaganja u obnovljive izvore energije, logično je da i tehnologija neprestano napreduje, tako da postaje sve efikasnija i jeftinija. Osim toga, pratimo i stalan razvoj baterijskih sustava koji već sada omogućuju stabilnost opskrbe i kada vremenske prilike nisu idealne. Time se rješava jedno od najčešćih zabrinutosti oko solarnih i vjetroelektrana, a to je kako proizvode energiju kad je oblačno ili nevjetrovito', objašnjava Ante Renić, direktor VSB Obnovljiva Energija Hrvatska d.o.o.

Unatoč svemu tome, njihova varijabilnost ostaje realan izazov. Bez ulaganja u modernizaciju mreže, sustav pohrane energije i poticanja pametnog upravljanja potrošnjom, teško će sami jamčiti stabilnost opskrbe. Upravo zato sve više strategija zagovara uravnoteženi miks u kojem obnovljivi izvori ne zamjenjuju u potpunosti druge izvore, nego postupno preuzimaju veću ulogu. 

Pitanje stoga nije trebaju li obnovljivi izvori Hrvatskoj, nego kako ih integrirati na način koji osigurava sigurnost, nepromjenjive cijene i dugoročnost održivost sustava. Po svemu sudeći, odgovor leži u kombinaciji domaćih resursa, tehnološkog razvoja i planiranja koje uzima u obzir prednosti i ograničenja svake opcije.

Vaša reakcija na temu