Dani OIE 2025: Otvorena najveća nacionalna konferencija o obnovljivim izvorima energije

Fotogalerija (8)

U organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), u Splitu je danas svečano otvorena konferencija Dani obnovljivih izvora energije 2025 (Dani OIE), koja okuplja ključne dionike energetske tranzicije iz Hrvatske i inozemstva. Tijekom tri dana, 400 sudionika iz 19 zemalja te 115 tvrtki i 30 institucija raspravljat će o najvažnijim temama za razvoj održivog energetskog sustava – od zakonodavnog okvira i financiranja projekata do integracije obnovljivih izvora u mrežu i očuvanja okoliša.

Konferenciju su podržali Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije – te uz podršku vodećih europskih i domaćih institucija i organizacija: Europske komisije, Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, WindEurope-a, SolarPower Europe-a i Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP). U uvodnim govorima istaknuta je važnost ubrzavanja zelene tranzicije u kontekstu klimatskih izazova i sigurnosti opskrbe energijom.

Konferenciju je otvorila Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH). Kako je naglasila odmah na početku, najveći je to godišnji susret znanja, iskustva i konkretnih rješenja u području obnovljivih izvora energije. 

- Ovaj skup nije politički niti ideološki, već stručan, usmjeren na primjenu energetike kao jednog od ključnih stupova gospodarstva. Tijekom tri dana govorit ćemo o megavatima, priključenjima, fleksibilnosti, mrežnim kapacitetima, predvidivosti tržišta, ali i o nečemu možda i važnijem, povjerenju. U sustav, u institucije, u zemlju koja više nema opravdanja da ne iskoristi svoje domaće energetske resurse. 

Istaknula je i kako naša elektroenergetska mreža, stara više od 40 godina, nije spremna za zahtjeve zelene tranzicije. 

- Ne možemo očekivati da privatni sektor sam snosi teret njezine modernizacije, to je pitanje strateške i nacionalne sigurnosti. Regulativa dodatno usporava procese. Već treću godinu nemamo odluku o cijeni priključenja na mrežu, a uskoro istječu i rokovi za korištenje brojnih energetskih odobrenja. Zato smo predložili Vladi zamrzavanje rokova važenja odobrenja dok se ne uspostave uvjeti za realizaciju.

Giles Dickson, direktor WindEuropea, napomenuo je da je zaista impresivno što se u Hrvatskoj radi jer vjetroelektrane su prošle godine osigurale 15 posto ukupne potrošene energije u zemlji, a u 2025. se očekuje da će taj udio porasti na čak 25 posto. 

- Europska unija je nedavno predstavila nova pravila; sada je obvezno da cijeli proces izdavanja dozvola bude 100 posto digitaliziran. 

Osim toga, projekti OIE formalno su proglašeni projektima od prevladavajućeg javnog interesa. 

- Imamo planove za novi vjetar i sunce, ali hoće li biti i nove mreže koja može podržati te projekte? Trenutačno nijedna država nema plan koji predviđa izgradnju mreže u obujmu planova i za Europsku komisiju to je postalo ključno pitanje. Upravo zato dolazi i novi europski paket za mreže, sredstva EU trebala bi barem djelomično osigurati da elektroenergetske mreže budu spremne za nove OIE projekte. 

Ne može se, kaže Dickson, sjetiti nijedne druge zemlje u Europi u kojoj su investitori morali čekati tri godine da bi saznali kolika je cijena priključka na mrežu kao što je slučaj u Hrvatskoj.

Da je tema obnovljivih izvora energije globalna i izrazito važna, a pokazuje to i činjenica da su u Split stigli predstavnici iz 19 zemalja i 115 tvrtki, istaknuo je Ante Šošić, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije. 

- U Splitsko-dalmatinskoj županiji fokusirani smo na konkretne korake: radimo na energetskoj obnovi zgrada, potičemo ugradnju solarnih sustava i nastojimo potaknuti građane da aktivno sudjeluju u tranziciji. U posljednje dvije godine, zahvaljujući našim mjerama, na obiteljskim kućama instalirano je 827 solarnih elektrana. Potaknuli smo i općine i gradove da moderniziraju sustave javne rasvjete, a bilježimo i značajan porast broja dizalica topline i solarnih sustava na kućanstvima. Županije, iako nisu izdavatelji dozvola, imaju vrlo važnu ulogu u prostornom planiranju jer se upravo kroz naše planove određuje gdje će se graditi energetski objekti. A naš prostorni plan trenutačno predviđa oko 60 lokacija za solarne i vjetroelektrane, što je jasan pokazatelj da smo prepoznali trenutak i ozbiljno shvatili važnost ove teme - rekao je Šošić.

Da OIE nikad nisu imali važniju i ključniju ulogu no danas, u trenutku kad se svijet suočava s velikim izazovima energetske tranzicije i klimatskih promjena, istaknuo je Tonči Glavinić, v.d. ravnatelj Uprave za provedbu obnove pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPUGDI). 

- Vlada je jasno je zacrtala svoje ciljeve, a to su dekarbonizacija gospodarstva i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije. U skladu s tim ciljevima, još 2022. godine donesen je zaključak kojim je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine imenovano koordinatorom za unaprjeđenje procedura planiranja i izgradnje sunčanih elektrana. Već tijekom ljeta 2023. uslijedile su izmjene Zakona o prostornom uređenju, kojima su jasno definirana područja na kojima se mogu graditi sunčane elektrane, što je bio važan korak u uklanjanju prepreka za razvoj solarne energije. Početkom 2024. donesen je i Pravilnik o jednostavnim građevinama koji je dodatno ubrzao postupke. Njime je omogućena gradnja sunčanih elektrana snage do 10 MW bez izdavanja lokacijske i građevinske dozvole, naravno, uz obvezu poštivanja glavnog projekta - pojasnio je Glavinić pa dodao da je Ministarstvo u tom procesu odigralo ključnu ulogu u osiguravanju povoljne investicijske klime, no time njihov posao nije gotov. 

Ove godine očekuju donošenje novog Zakona o prostornom uređenju, čije je usvajanje predviđeno za zadnji kvartal 2025. 

- Naš cilj ostaje jasan; nastojati što više unaprijediti i ubrzati izgradnju sunčanih elektrana u Hrvatskoj te time dati snažan doprinos zelenoj tranziciji i energetskoj neovisnosti - kazao je Tonči Glavinić.

Hana Huzjak, viša gospodarska savjetnica u Europskoj komisiji rekla je da često dobiva pitanje 'Hoće li Europa odustati od svojih zelenih ciljeva?' 

- Drago mi je reći, i važno je to stalno ponavljati, energetska tranzicija neće stati. Jasno je da obnovljivi izvori energije i daljnja dekarbonizacija nisu nikakav luksuz, niti idealistički projekt. Oni su temeljni alat za zaštitu klime, jačanje gospodarstva i europske suverenosti. Ne zato što Europa ima neku 'zelenu ideologiju', već zato što je nastavak energetske tranzicije jedina logična stvar - kazala je H. Huzjak pa dodala kako je u posljednje tri godine udio obnovljivih izvora u europskoj potrošnji energije porastao s 36 na 46 posto. 

Građani su, zahvaljujući tome, uštedjeli oko 100 milijardi eura na računima za električnu energiju, a energija iz vjetra i sunca prvi je put premašila proizvodnju iz fosilnih goriva.

- U veljači je Europska komisija predstavila Akcijski plan za priuštivu energiju. No njegov cilj nije samo snižavanje cijena, cilj je ubrzati energetsku tranziciju. Potencijalne uštede do 2040. procjenjuju se na 2,5 bilijuna eura. Zato se radi i na ubrzanju procesa dobivanja dozvola. Nedavni blackout u Španjolskoj i Portugalu jasno je pokazao koliko je postojeća infrastruktura osjetljiva. Zato je Europska unija najavila tzv. Grids Package, odnosno mjere za jačanje mrežne infrastrukture, otpornosti, razvoja baterijskih sustava i zaštite od kibernetičkih prijetnji - kazala je H. Huzjak pa dodala da je pred nama ogroman investicijski izazov; čak 900 milijardi godišnje samo za mreže.

Christophe Lits, viši analitičar tržišta energije iz SolarPower Europea premijerno je predstavio Global Market Outlook, godišnje izvješće koje njegova organizacija objavljuje, a koje predstavlja detaljnu analizu globalnog tržišta solarne energije, odnosno sadašnjeg stanja, rasta i predviđanja za buduće razdoblje. 

- Protekla godina bila je rekordna za solarni sektor. Globalno je instalirano čak 597 gigavata novih solarnih kapaciteta, što predstavlja godišnji rast od 33 posto. Posebno se ističe rast krovnih solarnih sustava, koji sve više preuzimaju vodeću ulogu u energetskoj tranziciji - kazao je, u svojoj prezentaciji, Lits. 

Dodao je da su i predviđanja za budućnost izrazito optimistična jer kontinuirani rast instalacija solarnih sustava očekuje se i u sljedećih 20 godina. Globalni rast, međutim, nije ravnomjerno raspoređen. Kina i dalje uvjerljivo prednjači, s više nego dvostruko većom količinom novih instalacija u usporedbi s deset ostalih najvećih tržišta zajedno. U 2024. Kina čini čak 68 posto ukupnog globalnog rasta solara. Slijede iz Sjedinjene Američke Države s oko 10 posto globalnog udjela, Indija je na 6 posto, Brazil i Njemačka na 4, dok Španjolska i Turska sudjeluju s po 2 posto, a Italija, Japan i Francuska s po 1 posto.

Svečano otvorenje konferencije nastavljeno je s panel raspravom o sinergiji obnovljivih izvora i nuklearne energije. Prof. dr. sc. Nikola Čavlina s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), ujedno i član radne skupine za nuklearnu energiju pri Ministarstvu gospodarstva, istaknuo je da globalni energetski cilj podrazumijeva smanjenje udjela tehnologija koje emitiraju stakleničke plinove, čime se otvara prostor i za obnovljive izvore i za nuklearnu energiju. Trenutačno OIE i nuklearna energija čine 40% svjetske proizvodnje, dok fosilna goriva i dalje dominiraju sa 60%, istaknuo je profesor Čavlina, a cilj je svima da raste ovaj prvi postotak. Naglasio je i važnost, kako je on to nazvao, 'energetskog trokuta'. 

- Energija mora biti pristupačna, ekološki prihvatljiva i sigurna.

Giles Dickson, direktor WindEuropea na pitanje o stavu prema nuklearnoj energiji, rekao je jasno: 'Ne prihvaćamo tezu da je energija vjetra protiv nuklearne energije'. 

Naglasio je da energetski miks mora uključivati i jedno i drugo, jer mnoge europske zemlje poput Irske, Finske, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Belgije istovremeno imaju značajne udjele i vjetra i nuklearne energije. 

- U Europi trenutačno 23% električne energije dolazi iz nuklearnih izvora, dok vjetar sudjeluje s 19%, što jasno pokazuje da su komplementarni, a ne konkurentski izvori.

Tonči Glavinić, v.d. ravnatelj Uprave za provedbu obnove pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPUGDI), govorio je o prostorno-planskom okviru za izgradnju nuklearnih elektrana u Hrvatskoj. 

- Studija utjecaja na okoliš i informiranje javnosti ključni su preduvjeti za bilo kakve reaktore. Novi zakon o prostornom planiranju trebao bi prepoznati i baterijske spremnike kao dio elektroenergetskog sustava, što dosad nije bio slučaj, a cilj je izbjeći situacije u kojima se, zbog nepostojanja u prostornim planovima, projekt vrati na početak procedure - najavio je Tonči Glavinić.

A da je tema skladištenja energije postala ključna za energetsku tranziciju, što se jasno pokazalo i u kontekstu posljednjih nestabilnosti u mreži, istaknula je Maria De Melo, direktorica za klimatsku strategiju i provedbu pri Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD). 

- Bez učinkovitog i kontekstualno prilagođenog sustava skladištenja ne može se stabilno razvijati OIE. Dodala je i da u Hrvatskoj tema skladištenja energije još nije dovoljno prisutna, ali EBRD u suradnji s OIEH-om, Energetskim institutom Hrvoje Požar i Fakultetom elektrotehnike i računarstva već radi studiju o skladištenju energije.

U sljedeća dva dana na konferenciji će se govorit o tome koliko su aktualne politike usklađene s klimatskim ciljevima, koje prepreke i rješenja stoje pred većom integracijom OIE na mrežu, kako osigurati financijsku održivost projekata te koje tehnološke inovacije mogu ubrzati put prema fleksibilnijem i otpornijem energetskom sustavu. Zadnji dan konferencije rezerviran je za teme koje povezuju energetiku i zajednicu: govorit ćemo o kogeneracijskim postrojenjima, o ulozi gradova i općina u razvoju OIE te o okolišnim pitanjima.