Crna čiopa je Ptica godine 2026.
Vrsta u čijem očuvanju mogu sudjelovati baš svi
U sada već tradicionalnom izboru za Pticu godine, koji je organizirala Udruga Biom u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode, titulu za 2026. godinu osvojila je crna čiopa (Apus apus)!
Uz potporu 40,4% glasova u javnom glasovanju putem web-stranice Udruge Biom, ova dobro znana stanovnica naših priobalnih i kontinentalnih gradova nadmašila je druge finaliste - morskog vranca (32,3%) i žličarku (27,3%).
Glasovanje je održano od 14. studenog do 24. studenog 2025., a ovom prilikom u izboru je sudjelovalo više od tisuću ljubitelja ptica.
Izbor za Pticu godine osmišljen je s ciljem podizanja svijesti o pticama koje su ugrožene ili suočene s izazovima očuvanja, kao i s ciljem očuvanja njihovih staništa. Svaka od nominiranih ptica suočava se s određenim negativnim učincima ljudskog djelovanja.
'Iznimno nam je drago da je upravo crna čiopa Ptica 2026. godine budući posljednjih nekoliko godina provodimo aktivnosti posvećene njenom očuvanju u našim gradovima. To je i vrsta u čijem očuvanju mogu sudjelovati baš svi, a zahtjeva koordinirane aktivnosti građana i sektora zaštite prirode, te kulture kao i građevinskog sektora. Do sada su se naši napori za očuvanje čiopa provodili kroz projekte sufinancirane sredstvima Grada Dubrovnika, a čiji je cilj zaustaviti negativan trend brojnosti njihovih populacija u tom gradu', izjavio je ornitolog Dubravko Dender iz Udruge Biom.
U sklopu navedenih projekata Udruga Biom je objavila dvije publikacije sa smjernicama kako bi ukazali na suradnje koje je potrebno uspostaviti između različitih sektora i dionika, a može ih se primijeniti i na druge urbane sredine u Hrvatskoj, s ciljem očuvanja čiopa. U tim projektima surađivale su lokalne institucije - Prirodoslovni muzej Dubrovnik i Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika, a želja Udruge Biom je i u drugim sredinama Republike Hrvatske na sličan način kao i u Dubrovniku doprinijeti očuvanju ovih spektakularnih ptica.
'Ove godine želimo raditi na uspostavi primjera dobre prakse na području naše zemlje te se radujemo budućim suradnjama s građanima, sektorom kulture i jedinicama lokalne samouprave - općinama i gradovima', istaknuo je Dubravko Dender iz Bioma.
Tko je crna čiopa?
Crna čiopa jedna je od tri vrste iz ove porodice u Hrvatskoj i ujedno najrasprostranjenija. Najveći dio života provede u letu, pa kada je na selidbi i zimovalištima najčešće ni ne slijeće jer može i spavati u zraku. U prirodi se najčešće gnijezdi u šupljinama stijena na nepristupačnim liticama, no danas je brojna i u gradovima gdje gnijezda savija u pukotinama i šupljinama zidova, pod krovovima i strehama. Takve šupljine na građevinama nalikuju onima s njenih prirodnih staništa pružajući njihovim ptićima zaštitu od grabežljivaca i vremenskih neprilika.
Crnim čiopama odgovara topla klima, pa iako su rasprostranjene po čitavoj Hrvatskoj, u većim ih brojevima najčešće nalazimo u primorju. Dobro su znani stanovnici naših gradova i većih naselja, koji tijekom ljetnih mjeseci postaju kulisa za njihove brze i glasne letove, posebno tijekom predvečerja. Sve naše vrste čiopa gnijezde se kolonijalno, što znači da se više parova gnijezde jedni pored drugih. One nisu teritorijalne i iz svoje blizine ne tjeraju pripadnike svoje vrste, a sama gnijezda mogu biti sasvim blizu jedna drugom, i do dvadesetak centimetara.
Čiope u urbanim sredinama naše zemlje danas uvelike ovise o dotrajaloj infrastrukturi koja im osigurava šupljine, odnosno prostore za gniježđenje. Obnova starih građevina i moderni način gradnje - neprilagođen pticama koje naseljavaju šupljine - dovode do kontinuiranog opadanja brojnosti ovih ptica. Stoga je i kod nas došlo vrijeme da se, kao i u brojnim drugim zemljama Europe, krenu primjenjivati mjere očuvanja čime bi se negativan trend usporio. Međutim, mi to imamo šansu napraviti i prije nego njihove populacije znatno padnu u brojnosti.
Čiope su malene ptice selice koje u Hrvatsku dolaze krajem kalendarske zime i početkom proljeća, s ciljem da podignu novu generaciju ptića. Zbog sličnog načina života donekle nalikuju lastavicama, no zapravo su u najbližem srodstvu s porodicom kolibrića, koje nalazimo isključivo u Južnoj i Sjevernoj Americi.
Čiope grade svoja gnijezda od materijala koji prikupe u letu, bilo da ga uhvate u zraku ili podignu u niskom letu s tla. Čiope, naime, u normalnim okolnostima nikada ne slijeću na tlo jer imaju izrazito kratke noge na kojima ne mogu stajati. Zbog toga su im gnijezda plitka i tanka, učvršćena njihovom ljepljivom slinom. Najčešće nisu vidljiva izvana jer su smještena u šupljinama s uskim otvorima te su tako zaštićena od potencijalnih grabežljivaca. Budući da se hrane isključivo kukcima i drugim beskralješnjacima koji se zateknu u zraku, hladniji dio godine provode u središnjoj i južnoj Africi. Crne čiope u najvećem broju odlaze već u kolovozu dok je bijele i smeđe čiope moguće vidjeti sve do sredine jeseni.
O izboru za Pticu godine
Izbor za Pticu godine u Hrvatskoj pokrenut je prije devet godina od strane ornitologa i organizacija koje se bave zaštitom ptica i prirode. Prva Ptica godine bila je bregunica (Riparia riparia). U 2018. godini, kada je izbor ponovo održan, cijela je godina bila posvećena čigrama, s posebnim naglaskom na crvenokljunu čigru (Sterna hirundo) i malu čigru (Sternula albifrons). Godine 2019. titulu Ptice godine odnijela je prepelica (Coturnix coturnix), a 2020. zlatovrana (Coracias garrulus). Šira javnost prvi je put imala priliku sudjelovati u izboru 2021. godine, čime se željelo podići svijest o važnosti zaštite ptica i njihovih staništa. Te godine Pticom godine proglašena je lastavica (Hirundo rustica), dok je 2022. titula pripala sovi ušari (Bubo bubo), 2023. tetrijebu gluhanu (Tetrao urogallus), 2024. gačcu (Corvus frugilegus), a 2025. rusom svračku (Lanius collurio).
O BirdLife International:
BirdLife International je najveća svjetska mreža za zaštitu prirode. BirdLife je nadaleko priznat kao svjetski lider u zaštiti ptica sa 122 BirdLife partnera u 118 zemalja svijeta.
O Udruzi BIOM:
Udruga Biom jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik BirdLifea u Hrvatskoj. Misija udruge je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva. Bavi se zaštitom divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet, okuplja zaljubljenike u prirodu, organizira volontiranja, educira djecu, mlade i odrasle, provodi istraživanja te zagovara promjene koje pozitivno utječu na živi svijet. Svojim aktivnostima nastoji popularizirati znanost i širiti svijest o važnosti individualnog doprinosa očuvanju prirode. Više na www.biom.hr.