U kreativnom hubu Prostor u srijedu, 28. kolovoza s početkom u 20 sati otvorit će se grupna izložba 'Cartographies of Deviations: Mapping Origins and Narratives' na kojoj izlažu umjetnice Glorija Lizde, Izzy Benigno, Lana Stojićević, Stela Mikulin, Tanja Minarik. Kustosica izložbe je Rossana Mendes Fonesca, umjetnica, kustosica i istraživačica koja tijekom kolovoza boravi na jednomjesečnoj rezidenciji u Prostoru.
O izložbi
Kada govorimo o podrijetlu, domu ili naslijeđu, ne mislimo samo na fiksni početak. Umjesto toga, govorimo o ključnim točkama iz kojih se odvijaju naše priče, polazištima kojima se u sadašnjosti u kojoj živimo stalno vraćamo. Tijekom života susrećemo se s više izvornih točaka koje sadrže odgovore na pitanja koja često nadilaze našu osobnu povijest ili identitet.
Takvo podrijetlo postaje izvor iz kojeg teku sjećanja, déjà-vui i slike, tvoreći kontinuiranu, ali fragmentarnu pripovijest koju možda nije uvijek moguće odmah dešifrirati, ali kultivira plodno tlo za umjetničko stvaranje.
Bavi se temom odstupanja, istražujući koncept skretanja s našeg podrijetla — našeg doma, rodnog mjesta, obitelji ili bilo koje temeljne točke u našim životima. Ovi počeci nisu samo to; oni su značajne reference koje oblikuju naše putovanje. I dok ponovno razmatramo te odrednice, prisjećajući ih se, ponovno ih zamišljajući, bacamo svjetlo na našu sadašnjost.
Izložba predstavlja mnogostrukost ishodišta, a time i različite perspektive devijacija.
Umjetnički radovi predstavljeni na ovoj izložbi, iako različiti u pristupu, dijele zajedničku gestu mapiranja sjećanja kroz anakronistički proces prizivanja prošlosti kako bi se osvijetlila sadašnjost. U svakom radu slika postaje živi aparat sjećanja, vodeći umjetnike natrag do ishodišta — bilo da se radi o domu, kući, baštini, kućanstvu ili genealogiji. Odatle prate vlastite korake, koji se ponekad preklapaju s koracima njihovih predaka, vodeći ih do sjećanja iz djetinjstva, lokalnih priča, mjesta obilježenih nevoljom i novih životnih fikcija.
U radovima Glorije Lizde, Izzy Benigno, Lane Stojićević, Stele Mikulin i Tanje Minarik opipljiva je želja da se prošlost oslobodi povijesne krutosti, da se spasi, fikcionalizira i reimaginira. Bilo putem računalne fabrikacije potisnutih sjećanja, stvaranjem intersticijskog prostora u kojem se mjesta djetinjstva križaju s mjestima migracija, rekonfiguracijom staza kojima su nekoć kročili preci ili ponovnom rekonstrukcijom lokalnih narativa, ovi radovi plove kroz povijesti koje su i kolektivne i individualne, prošle i sadašnje, poznate i strane. Koncepti kao što su dom, migracija, nasljeđe i podrijetlo poprimaju višestruka značenja unutar svakog rada, propitujući suvremena shvaćanja našeg odnosa s genetski upisanim sjećanjem i masovnim, kolektivnim i individualnim premještanjima globaliziranog svijeta. Ovi naizgled bezazleni odnosi duboko oblikuju uvjete mogućnosti za naše životne priče.
Izložba ostaje otvorena do 20. rujna 2024., a može se pogledati radnim danom od 10 do 19 sati.
Izložba je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Izložba je rezultat kustoske rezidencije u Prostoru financirane kroz program Culture Moves Europe.