Gradska knjižnica Solin i Udruga 'Mala filozofija' pozivaju na promociju triju publikacija koja će se održati u Teatrinu GK Solin u četvrtak, 3. travnja s početkom u 19 sati.
Promocija obuhvaća predstavljanje zbirke poezije 'Tramontana' Filipa Škifića, slikovnice 'Razgovor s Markom Aurelijem' Denisa Bobanovića te 'Mediteranski armerun' Bruna Ćurka i Stipe Suraća.
Na promociji sudjeluju Maja Vejić, ilustratorica slikovnice, Filip Škifić, autor zbirke poezije i Bruno Ćurko, predsjednik udruge Mala filozofija, a moderatorica je Sandra Burić Matas.
O djelima:
Mediteranski armerun
Mediteranski armerun – Jadranske letere i litrati, unikatni je art brevijar mediteranske ikonografije. To je posve novi pristup predstavljanju našeg Jadrana, potpuno različit od onoga do sada viđenog na policama hrvatskih knjižara i knjižnica. Armerun u sebi krije 50 ikonografskih odrednica Sredozemlja, kao što su maslina, vino, malo misto ili fešta. Kroz 167 vrhunskih art fotografija (litrata) i pisama (letera) koje naš imaginarni kapetan šalje svojim prijateljima s dugih navigavanja Mediteranom, i vi ćete se osjetiti kao da putujete zajedno s njim. Svako je pismo začinjeno osobnim doživljajem i knjiškom erudicijom ponekog ikonografskog mediteranskog prizora, običaja, biljke, životinje, broda ili svakodnevnog posla.
Razgovor s Markom Aurelijem - slikovnica
Dobro došli u svijet filozofske pustolovine kroz slikovnicu Razgovori s Markom Aurelijem. Priča je ovo koja spaja mudrost antičkog svijeta s iskrenim dječjim pitanjima. Ovo nije samo slikovnica, ovo je poziv na razmišljanje i otkrivanje istina koje su oblikovale povijest, filozofiju i ljudske vrijednosti. Upoznajte Marka Aurelija, rimskog cara i filozofa, kroz oči Roka, dječaka koji s njim započinje nevjerojatan dijalog.
U ovoj knjizi možete doznati kako to razum čini ljude posebnima, kako je mudrost jednog cara oblikovala svijet, ali ćete i razmišljati o filozofskim pojmovima kao što su istina, dobrota, ljepota, i što znače u svakodnevnom životu.
Tramontana - zbirka poezije
Škifić je pjesnik koji ne izmišlja, ne ide u narnije i međuzemlja da bi nam rekao što nas ide. On sa strašću mislećeg istraživača osjeća i promišlja, prosuđuje i registrira zbilju u koju je ukorijenjen, kako sam kaže u jednoj od svojih najboljih pjesama, od iskona. Nije on pao sa zvijezde, on je 'proizvod' svih prije njega. Iz njegovih filozofijsko-pjesničkih promišljanja, podijeljenih u zaokružene cikluse, izlaze ponekad smireni, ali češće jetki i kratki uvidi, koji na nas djeluju poput epistemološkog metka. I mi ostajemo pogođeni i zamišljeni.
Zato s pravom konstatiramo da bi neki Škifićevi stihovi mogli sjajno funkcionirati u okrilju noći nespretno ispisani plavim ili crvenim sprejem na zidovima, vani, kao grafiti. I to splitski, zna se, najbolji grafiti na svijetu.