Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Pexels Povodom Svjetskog dana materinjeg jezika: Na Braču prvi put Dan čakavice
Kultura Piše: Dalmatinski portal

Povodom Svjetskog dana materinjeg jezika: Na Braču prvi put Dan čakavice

Manifestacija u Dolu 22. veljače okuplja učenike, autore i zaljubljenike u čakavsku riječ

Na otoku Brač ove će se godine po prvi put obilježiti Dan čakavice. Manifestacija će se održati 22. veljače 2026. godine u 18 sati u Društvenom domu u eko-etno selu Dol, a datum je odabran u povodu Svjetskog dana materinjeg jezika koji se obilježava 21. veljače. Ovim događanjem Brač slavi svoj jezik, podsjećajući da čakavica spada među priznate svjetske jezike.

U programu će sudjelovati djeca iz više bračkih osnovnih škola, kao i autorice i autori koji pišu na čakavici ili interpretiraju djela drugih čakavskih pjesnika. Bit će to večer posvećena jeziku koji stoljećima oblikuje identitet otoka i njegovih stanovnika.

Važnost čakavice za Brač očituje se u nekoliko ključnih dimenzija. Prije svega, riječ je o temeljnom dijelu kulturne baštine i lokalnog identiteta. Kroz govor se prenose vrijednosti zajednice, osjećaj pripadnosti i povezanost s precima. Nestanak jezika značio bi i gubitak dijela kolektivnog pamćenja otoka.

Čakavica ima i snažnu književnu i umjetničku vrijednost. Brojni brački autori i pjesnici stvarali su i još uvijek stvaraju na čakavici, obogaćujući je kroz književnost, kazalište i glazbu. Čakavska riječ nosi posebnu toplinu i neposrednost te snažno prenosi emociju i lokalni duh.

Posebna se pozornost posvećuje obrazovanju i prijenosu jezika na mlađe generacije. Uključivanje čakavice u školske i izvannastavne programe jača svijest mladih o vrijednosti vlastite baštine. Djeca koja uče o svom idiomu razvijaju veće poštovanje prema različitostima i vlastitom kulturnom nasljeđu.

Uz kulturnu i obrazovnu dimenziju, čakavica ima i turistički potencijal. U vremenu kada je autentičnost jedna od najtraženijih vrijednosti u turizmu, čakavica kao dio nematerijalne baštine može biti snažan element interpretacije lokalne kulture – kroz manifestacije, vođene ture, književne večeri, gastro-priče i suvenire s izvornim izrazima.

U suvremenoj Hrvatskoj, gdje je čakavsko narječje jedno od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, Brač ima posebnu odgovornost, ali i priliku biti primjer dobre prakse u njegovu očuvanju. Sustavna potpora kulturnih institucija, lokalne samouprave i udruga ključna je za dugoročno očuvanje govorne baštine.

Na Braču se već aktivno radi na očuvanju materinjeg jezika. Izlazi godišnjak ČA – časopis za očuvanje bračkih čakavskih govora i nematerijalne kulturne baštine. Autorice i autori okupljeni oko časopisa redovito se sastaju na predstavljanjima i različitim događanjima gdje čitaju poeziju i druge tekstove na čakavici. Otok se može pohvaliti i istaknutim profesoricama i profesorima na raznim sveučilištima koji se znanstveno bave čakavicom.

Čuvajući čakavicu, Brač ne čuva samo riječi, već i svoj karakter, povijest i dušu. U vremenu kada mnoge male jezične zajednice nestaju, njegovanje vlastitog govora postaje čin ponosa i svjesne brige za buduće generacije. Dok se na bračkim kalama i trgovima čuje čakavska besida, otok živi u punini svoga identiteta.

Vaša reakcija na temu