Nova ulaganja u Salonu: Očuvanje baštine i modernizacija arheološkog lokaliteta
Arheološki muzej u Splitu i Splitsko-dalmatinska županija predstavili projekte istraživanja, obnove i interpretacije lokaliteta Manastirine i Salone
Na današnjoj konferenciji za medije održanoj u Saloni, Arheološki muzej u Splitu i Splitsko-dalmatinska županija predstavili su dosadašnje rezultate suradnje te planove za budućnost koji obuhvaćaju arheološka istraživanja, konzervaciju i restauraciju lokaliteta Manastirine, kao i projekte vezane za interpretaciju i prezentaciju arheološkog lokaliteta Salona.
Konferenciji su prisustvovali Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije, Željko Primorac, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Županije Splitsko-dalmatinske, Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije, Luka Donadini, kustos pedagog u Arheološkom muzeju u Splitu te Marina Tudor, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću Arheološkog muzeja u Splitu.
Na prezentaciji je istaknuto da Salona predstavlja jedan od najvažnijih i najvećih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj, a Arheološki muzej u Splitu već dugi niz godina ulaže u njeno očuvanje.
'Muzej se od svog osnutka brinuo o navedenim lokalitetima i unatoč svim problemima uspio je sačuvati i prezentirati najznačajnije salonitanske javne zgrade i sakralne objekte. Međutim, u prezentaciji i interpretaciji svakog pojedinačnog lokaliteta ili cijele Salone već odavno nije dovoljno napisati vodič po lokalitetu i urediti pristupne staze', izjavio je ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, Ante Jurčević.
U svojoj prezentaciji naznačio je da je u razdoblju od 2022. do 2024. napravljen Idejni projekt Rekonstrukcije lokaliteta Manastirine, a projektom je predviđena:
- konzervacija, rekonstrukcija i prezentacija arheoloških ostataka, sarkofaga, grobnica i dijelova bazilike,
- izgradnja sanitarnih čvorova za posjetitelje,
- izgradnja lapidarija,
- sanacija potpornih kamenih zidova koji okružuju lokalitet,
- izgradnja šetnice po vrhu potpornih zidova,
- izgradnja staza oko nalazišta kojima bi se omogućio pristup osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.
Početak radova na ovome projektu predviđen je za sredinu svibnja 2025., odnosno nakon završetka postavljanja vodovodne i kanalizacijske mreže.
'Svi projekti o kojima ćemo danas govoriti financiraju se sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije i Arheološkog muzeja u Splitu. 2024. napravljen je Idejni i glavni projekt sanacije upravnih zgrada na lokalitetu Manastirine te muzeološka koncepcija stalnog postava interpretativnog centra u Tusculumu.
Sam postav koncipiran je tako da uvodno obuhvaća opći pregled razvoja grada od njegovog osnutka, krajem 3. st. pr. Kr., do njegovog razaranja, sredinom 7. st. Zatim se prelazi na glavnu temu postava – razvoj kršćanstva u Saloni od samih početaka, preko Dioklecijanovih progona, nastanka kršćanskih kultnih mjesta iznad grobova mučenika te formiranjem i izgradnjom episkopalnog centra.
Procijenjena vrijednost radova na sanaciji objekta Tusculum i stalnog postava Interpretacijskog centra iznosi 3.391.879,00 eura. U razdoblju od 2021. godine do kraja 2025. godine Ministarstvo kulture i medija RH, Splitsko-dalmatinska županija i Arheološki muzej uložili su u Salonu oko 700.000,00 eura', objašnjava Jurčević.
Pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije Matea Dorčić naglasila je da je Splitsko-dalmatinska županija prva u Hrvatskoj koja ima zaseban program arheološkog turizma, te je izrazila zadovoljstvo projektima na kojima Splitsko-dalmatinska županija kontinuirano surađuje s Arheološkim muzejom u Splitu. Naznačila je da je sinergija između turizma i arheologije ključna za održivi razvoj, te da je ovo pravi smjer za promišljanje o budućnosti turizma.
O važnosti povezivanja kulturnih institucija i olakšavanja pristupa kulturnim sadržajima govorio je i Željko Primorac, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Splitsko-dalmatinske županije. Naglasio je kako je županija spremna osigurati sredstva za implementaciju projekata koji omogućuju bolju dostupnost i promociju kulturnih sadržaja, te kako je važno nastaviti ulagati u povezivanje institucija kako bi se posjetiteljima omogućilo kvalitetno i sveobuhvatno iskustvo. Primorac je poručio da je ovo ključan korak u jačanju kulturne ponude, te u stvaranju održivih temelja za daljnji razvoj.
Luka Donadini, kustos pedagog u Arheološkom muzeju u Splitu, pojasnio je kako edukativna vodstva Arheološkog muzeja u Splitu obuhvaćaju širok spektar aktivnosti namijenjenih različitim ciljanim skupinama, od djece vrtićke dobi, preko učenika, do odraslih i obiteljskih aktivnosti. Aktivnosti su temeljene na arheološkoj i spomeničkoj baštini, uz podršku historiografskih istraživanja i nastavnih sadržaja, prilagođenih vokabularu i narativom koji omogućava lakše razumijevanje. Također, posebna pažnja posvećuje se interaktivnim radionicama koje su prilagođene različitim dobnim skupinama i zadacima koji potiču aktivno sudjelovanje, a pružaju izazove koji zahtijevaju uporabu kritičkog i kreativnog mišljenja.
Donadini je istaknuo zadovoljstvo izuzetnim porastom u broju posjetitelja, od 96 posjetitelja 2021. godine na više od 4700 posjetitelja u 2024. godini, što potvrđuje uspjeh i rast interesa za edukativne programe Arheološkog muzeja u Splitu.
Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije, izrazio je zadovoljstvo uspjesima Arheološkog muzeja u Splitu i istaknuo važnost zajedničke suradnje u obrazovnom sektoru. Naglasio je da županija prepoznaje ključnu ulogu muzeja u obrazovnom procesu te će i dalje pružati podršku projektima koji povezuju kulturno naslijeđe s nastavnim sadržajima, kao i općenito promoviranju edukacija u sferi kulturno-povijesnog naslijeđa.
Marina Tudor, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću Arheološkog muzeja u Splitu, predstavila je novi projekt 'Moja Salona' koji koristi proširenu stvarnost za poboljšanje prezentacije lokaliteta. U prvoj fazi projekta, na dvije ključne lokacije, Manastirine i Amfiteatar, postavljeni su QR kodovi koji posjetiteljima omogućuju jednostavan pristup rekonstrukcijama građevina i dodatnim informacijama. Tudor je također ukazala na izazove povezane s vandalizmom na lokalitetu, te je ponovo naglasila važnost zajedničkih napora u očuvanju Salone, pozivajući javnost na odgovorno ponašanje prema ovom neprocjenjivom kulturnom blagu.
'U proteklih godinu dana usmjerili smo se i na razvoj autentičnih muzejskih suvenira inspiriranih spomenicima koje čuva Arheološki muzej u Splitu, a koje izrađuje konzervatorsko-restauratorski odjel Arheološkog muzeja u Splitu', dodala je Tudor predstavljajući dvije ranokršćanske lucerne izrađene ručno, antičkom metodom kvečanja, te suvenir inspiriran spomenikom koji se nalazi u lapidariju Arheološkog muzeja u Splitu, a na kojem se nalazi najstariji latinski zapis poznatog moralnog načela 'Ne čini drugome što ne želiš da se ne čini tebi', koji je datiran u drugu polovicu 3. ili početak 4. stoljeća.
'Ovi pažljivo osmišljeni suveniri nisu samo estetski dojmljivi, već nose duboku povijesnu i simboličku vrijednost, omogućujući posjetiteljima da ostanu povezani s našom kulturno-povijesnom baštinom i nakon što napuste Arheološki muzej u Splitu i arheološki lokalitet Salonu', objasnila je Marina Tudor.
Suradnja između Arheološkog muzeja i Splitsko-dalmatinske županije već donosi konkretne rezultate, postavljajući čvrste temelje za očuvanje kulturne baštine koja će služiti i budućim generacijama, a današnjim predstavljanjem dosadašnjih rezultata i predstavljanjem planova za budućnost potvrđena je odlučnost u daljnjim zajedničkim naporima u očuvanju najvrijednije kulturno-povijesne baštine kao i poboljšanju posjetiteljskog doživljaja lokaliteta Salona.
