Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
LA GARAGIA MOVENS: Izložba Stjepana Jukića otvara se u Galeriji Škola

LA GARAGIA MOVENS: Izložba Stjepana Jukića otvara se u Galeriji Škola

Bit će otvorena do 28. rujna

U Galeriji Škola u četvrtak, 11. rujna, u 19 sati otvara se izložba Stjepana Jukića 'La Garagia Movens'. 

'Ovaj umjetnički atelje, 'garaža', je u pokretu, umjetnik ju je preselio s originalne lokacije na Klisu ravno u našu galeriju. Postali smo La Garagia, transformirali se u ugodan i komunikativan kreativni prostor u kojem Stjepan Jukić radi, gradi, razmišlja, odmara, hrani se, druži se s prijateljima, susjedima, učenicima... Umjetnikov život u galeriji je počeo, kao simbolični start naše nove izložbene sezone, a samo otvaranje izložbe bit će kruna ovog umjetničkog čina aproprijacije, koji je ujedno i performativan i likovan', poručuju iz Galerije Škola. 

Izložba će biti otvorena do 28. rujna 2025.

Evo što je o izložbi napisala likovna kritičarka Katerina Jovanović:

'Oslobođen svih zadatosti, formi i matrica Stjepan Jukić neopterećeno i zaneseno zaranja u složeni svijet kreativnih izraza, kulturnih vrijednosti i komunikacija. Pristupajući s lakoćom svom unutarnjem 'ja', složenim intencionalnim procesima, Jukić kroz platna i skulpture materijalizira svoje misli, emocije i perspektive darujući svakom pojedincu segment svoje nutrine, krhkosti i najdubljih umovanja.

Prostor boravljenja od presudne je važnosti za kreaciju, proces stvaranja umjetnosti. Ta protegnuta praznina ispunjena pokretnim i nepokretnim tijelima Jukiću pruža utočište, inspiraciju, utjehu. U traganju za potpunom autonomijom konstituira svoj mikrokozmos složenih dinamika, gradeći ga sukcesivno i prilagođavajući ga trenutku, ali i osobnim potrebama. Rađa se La Garagia.

Na tragu G. Bachelarda koji ideju prostora tumači kroz fenomenologiju doma istražujući kako prostori oblikuju naša sjećanja, snove i osjećaje (Poetika prostora, 1958.), za Jukića prostor nije samo fizički već i psihički te simbolizira njegovo unutrašnje stanje i pridonosi formiranju identiteta.

Stoga, La Garagia nije samo prostor obitavanja – ona je živi organizam koji raste, mijenja se i prilagođava svakoj novoj fazi. Poštivajući i oslanjajući se na stečeno iskustvo, razvidno je koliko je važno imati mjesto koje odražava unutarnje promjene, kreativne impulse i estetske afinitete. La Garagia je više od običnog ateljea – ona je dnevni boravak, kuhinja, ponekad i sklonište, mjesto koje se kontinuirano razvija zadovoljavajući duhovna i kreativna stanja.

Taj prostor, kojeg ciklično gradi pa preoblikuje, postao je njegov osobni svijet, mjesto gdje estetski i umjetnički ideali mogu slobodno bujati. Svaka promjena u životu reflektirala se u La Garagi; svaka faza donijela je novu konfiguraciju prostora. To su intimne scenografije koje generiraju specifičnu atmosferu kroz igru svjetla i sjene, raspored namještaja i umjetničkih radova, dok svaka scenografija nosi svoju priču, svaka mijena u prostoru simbolizira promjenu u njemu. La Garagia je, na neki način, postala produžetak Jukićevog unutarnjeg svijeta, odraz snova i strasti. Uređena je tako da iz svakog kutka oku bude ugodna, da priča svoju priču i poziva na kreativnost. La Garagia je postala mjesto okupljanja, 'mjesna zajednica' kako je mnogi percipiraju zbog prijateljskog okruženja i atmosferi.

Prilika da se La Garagia transformira u mnogo veći prostor nego li joj je svojstven, vratila ga je u Školu likovnih umjetnosti u Splitu, mjesto gdje su Jukićevi snovi i strasti prvi put oblikovani. Krug se zatvara, esencija ostaje ista, budućnost bubri u nekim novim idejama većim i od njega samoga. Ta garaža je oaza kreativnosti i slobode izraza, simbol fleksibilnosti i sposobnosti razmjene znanja i umjetničkih vizija bez obzira na okolnosti. Ona je kontinuirana evolucija, tihi svjedok prošlog, sadašnjeg i budućeg - Stjepana Jukića', napisala je Jovanović.

Vaša reakcija na temu