Jesenjarenje donosi priču o Dječjem lječilištu u Krvavici

U petak 21. studenoga s početkom u 19 sati u Rodilištu kulture (Petrovac 2, Sinj) bit će predstavljena publikacija '(Ne) vjeruj pripovjedaču: Slučaj Dječjeg lječilišta u Krvavici'. 

Predstavljanje ove publikacije dio je programa ovogodišnjeg, 6. po redu Jesenjarenja, na temu 'Pouke nasljeđa' kojeg provodi udruga Sinjski kulturni urbani pokret (SKUP) u suradnji s Gradskom galerijom Sikirica.

'(Ne) vjeruj pripovjedaču: Slučaj Dječjeg lječilišta u Krvavici' u izdanju Udruge Slobodne veze i izdavačke kuće Set Margins' iz Eindhovena, posvećena je modernističkoj arhitekturi Dječjeg lječilišta u Krvavici – kultnoj zgradi arhitekta Rikarda Marasovića iz 1960-ih koja, iako zaštićena kao kulturno dobro, već desetljećima propada. Knjiga je rezultat višegodišnjeg suradničkog rada koji uključuje arhitekte, povjesničare umjetnosti, aktiviste, dizajnere, arheologe, umjetnike i građane. 

Projekt je započeo 2020. pokretanjem peticije protiv najavljene prodaje zgrade, a naslanja se na kontinuirane aktivnosti programa Motel Trogir koje se od 2016. bave zaštitom ovog modernističkog zdanja. Knjiga dokumentira i ranije napore baštinskih aktivista te predstavlja prošireni katalog istoimene izložbe održane 2021. u Salonu Galić u Splitu. Kroz niz interdisciplinarnih tekstova i vizualnih priloga ova dvojezična publikacija donosi priču o stvarnim i paralelnim životima Dječjeg lječilišta, originalno izgrađenom za liječenje djece s respiratornim bolestima. 

No, kako ističu autorice, ovo nije (samo) publikacija o arhitekturi – riječ je o slojevitoj studiji koja progovara o gubitku društvenog i transformiranju osobnog pamćenja u kontekstu radikalnih društvenih promjena i njihovih posljedica.

O knjizi će govoriti jedna od urednica i izdavačica Nataša Bodrožić te Nikola Križanac, grafički dizajner. 

Nataša Bodrožić kustosica je i kulturna radnica iz Zagreba i Trogira. Inicijatorica je projekta Motel Trogir i suosnivačica Udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze. Redovito u suradnji, (su)uredila je nekoliko knjiga iz područja suvremene umjetnosti, kulturne politike i baštinskog aktivizma: Politics of Feelings / Economies of Love (2014.), Cultural Public Sphere in Armenia, Georgia, Moldova and Ukraine (2014.), Motel Trogir: Nije uvijek budućnost ono što dolazi (2016.), Modelling Public Space(s) in Culture: Rethinking Institutional Practices in Culture and Historical (Dis)Continuities (2018.), Pejzaži potrošačke kulture u socijalističkoj Jugoslaviji (2018.), (Ne) vjeruj pripovjedaču. Slučaj Dječjeg lječilišta u Krvavici (2024.). 

Kurirala je brojne izložbe i projekte u javnom prostoru, u zemlji i inozemstvu te su-kurirala dva bijenala suvremene umjetnosti: Mediterranea 16: ERRORS ALLOWED u Anconi, 2013. i OSTRALE O21: BREATHTURN u Dresdenu 2021. Dobitnica je niza stipendija i priznanja. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika – HULU, Split. Evaluatorica je međunarodne nagrade za društvenu inovaciju Sozial Marie, koja se svake godine dodjeljuje u Beču.

Nikola Križanac završio je preddiplomski studij dizajna vizualnih komunikacija te diplomski studij dizajna u novim medijima na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu 2016. godine. Jednogodišnju praksu kroz program Erasmus provodi u razdoblju od 2015. do 2016. u Ljubljani. 

Uz dizajn za kulturne ustanove te nevladine organizacije, radi kao istraživač na samoiniciranim projektima. Izlagao je na domaćim i međunarodnim strukovnim izložbama. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Program Jesenjarenje 6 realiziran je uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Sinja i dioničkog društva Adriatic Croatia International Club. Jesenjarenje je dio SKUP-ova programa 'Kultura u zaleđu' koji se financira iz sredstava podrške Zaklade 'Kultura nova' za razvoj produkcije i/ili distribucije umjetničkih radova, djela i projekata.