Fra Jozo Župić: Kuletinovi 'Sinjski alkari' i 309. Sinjska alka

Uskoro ćemo dočekati i proslaviti 309. Sinjsku alku. Alkari su na trkalištu. Prove su pri kraju. Pršti pržina turjačko-vukovarska  pod kopitima vatrenih konja. A na samu Alku konji će kaskati, galopirati, skakati uvis pod taktovima alkarske koračnice ´Sinjski alkari´ koja je dar Viteškom alkarskom društvu u Sinju od Sinjanina Josipa Kuletina, kompozitora iste koračnice.

Iz pisma Josipa Kuletina što ga je pisao Viteškom alkarskom društvu u Sinju 28. travnja 1934. godine, saznajemo da je Josip Kuletin tu koračnicu komponirao 1933. godine pod nazivom 'Alka'  i da je tu istu koračnicu u Sinju svirala muzika 13. p. p. Hajduk Veljko u kafani Alka, 5. listopada 1933. godine. Tu  su koračnicu kako piše u pismu, 'čuli i mnogi članovi Viteškog alkarskog društva,  a što im se je isti marš svidio'.

Josip Kuletin je dao i upute kako slušati tu koračnicu i kako istu razumjeti. On u svom pismu,  Viteškom alkarskom društvu piše da fanfare najavljuju alkarima, da se skupe i pripreme za viteško natjecanje. Bas figurom poziva se alkare za borbu. Zatim dolazi živa i vesela melodija kako alkar dolazi na natjecanje, onda se opet pojavljuje bas figura koja prikazuje mnoštvo naroda koji se skupio na trkalište i očekuje slavno natjecanje.

U drugom dijelu  čujemo originalni signal,  zov alkara da trči. Taj se isti signal produžuje prikazujući oduševljenje naroda u natjecanju vitezova, te u posljednjem dijelu čujemo ljupku melodiju kao završetak viteškog tradicionalnog natjecanja i kao himnu  pobjedniku.

Dakle,  preko devedeset godina ulicama grada Sinja odzvanjaju zvuci ove popularne koračnice za koju reče dr. Zdenka Weber, muzikologinja: 'Koračnica je dokaz Kuletinova talenta o kojemu smo već dosta govorili. Glazba ima junački ugođaj, melodijski je vrlo ugodna, dobro instrumentirana i svakako za članove puhačkog orkestra, prvenstveno trubače, dobra prilika za nadahnuto muziciranje. Ta skladba ulazi u tradicionalni repertoar puhačkih sastava a za Sinj i Sinjane je sigurno posebno važna, jer ju je skladao upravo Sinjanin'.

Gradonačelnik Sinja Miro Bulj reći će o ovoj koračnici: 'Nema Sinjanina, a ni gosta našega grada kojemu srce ne 'poskoči' kada čuje divne i prepoznatljive zvuke Kuletinove koračnice 'Sinjski alkari'. Alkarska koračnica, kako je od milja zovu Sinjani, godinama je postala jedan od prepoznatljivih simbola, ne samo Gradske glazbe Sinj , nego i cijelog puka Sinja i Cetinske krajine.

Koračnica 'Sinjski alkari' najbolje opisuje borbenost koja je krasila Josipa Kuletina kroz cijeli njegov život, što je vidljivo iz zanimljivih biografskih detalja.
Sinjani su je zavoljeli jer svaka nota i svaki takt su podsjetnik na snagu, viteštvo i borbu sinjskog čovjeka za slobodu.

Kao što se srcem sluša šum Cetine, topot konja u Sinjskom polju, dolazak vila s planine i narodne predaje o junačkom boju, tako se srcem sluša i Kuletinova glazba. Sinjani to najbolje znaju. Kako Čudotvornu Gospu Sinjsku ne odvajamo od Sinjske Alke, tako ni Kuletinovu koračnicu ne možemo odvojiti od identiteta alkarskog grada. Moramo ljubomorno njegovati i čuvati Kuletinovo glazbeno nasljeđe kao zaglavni kamen naše kulture i identiteta'.

Petar Pavlović, predsjednik Gradske glazbe Sinj zanosno i ponosno reče: 'Ama baš svaki put i na Baru i na Čoju i na Alku alkarska povorka u pratnji glazbe ulazi na trkalište i izlazi s trkališta s Kuletinovom koračnicom ´Sinjski alkari´. U tom trenutku kad ta koračnica krene, ne možeš ostati ravnodušan.

Cijelim tijelom osjetiš trnce a zu huk posjetitelja s palki koji plješću u Kuletinovu ritmu,  noge same gaze pržinom, bez obzira na umor i vrućinu…´Sinjski alkari´ i ´Kroz splitske kale´ neizostavan su dio šušura koji tisuće ljudi tijekom cijele godine doživi kroz naše note'.

Dr. Vito Balić, muzikolog  pridružio se ostalima u razmišljanju o koračnici Sinjski alkari, i njegove riječi donosimo u cijelosti:
'Josip Kuletin bio je kapelnik vojne glazbe. Kao daroviti glazbenik skladao je originalne skladbe i obrađivao pučke i zabavne napjeve za potrebe vojnih orkestara kojima je ravnao (za velike duhačke i simfonijske ili salonske orkestre), neupitno i zbog potrebe za kvalitetnijim domaćim repertoarom. Glazbene vrste koje se skladaju za ove sastave moraju ispuniti određene funkcije i u važnim i masovnim društvenim događanjima koja se odvijaju i na otvorenim prostorima, pa su time uvjetovane njihove zvukovne kvalitete kao i žanrovske odrednice bliske zabavnoj glazbi i pučkim napjevima.
Među najranija Kuletinova ostvarenja spadaju njegove koračnice Kroz splitske kale (1932.) i Sinjski alkari (1933.) koje se od nastanka do danas neprekidno izvode u zemlji, a Kroz splitske kale i u inozemstvu. Obje koračnice otkrivaju velike sličnosti:
- u poštivanju formalnih žanrovskih obilježja koračnice, tj. marša (složena trodijelna pjesma u kojoj su marš  i trio dvodijelnoga oblika, a trio se ponavlja dva puta),
- u izboru istog tonaliteta i tonalitetnog plana,
- u pjevnim dijatonskim melodijama, tek uz poneki kontrapunkt ili kratke spojne figure, koje se odvijaju nad homofonom fakturom pratnje s jednostavnim harmonijama, i, što je vrlo važno,
- uz znalačku instrumentaciju s raznolikim grupiranjima instrumenata.
Punina zvuka i snaga duhačkog sastava koje postiže Kuletin mogu se doživjeti samo uživo i upravo u tom doživljaju osvaja nas kvaliteta Kuletinova ostvarenja. Premda se na snimci neizbježno gubi dio toga doživljaja, ipak, ona nam otkriva i muzikalnost cjelovitoga ostvarenja kao i ljepotu jednostavnoga glazbenoga izraza.
Kvalitetu Sinjskih alkara najbolje je prikazao Grgo Grubišić u svom radu 'Josip Kuletin – glazba, koračnice, život', pa je ovdje nije potrebno ponavljati. U ovoj prigodi važnije je istaknuti njegovo voditeljsko umijeće i ostvarenje i pohvaliti kvalitetu izvedbe na snimci. Spomenutu puninu zvuka i snagu duhačkog sastava doživio sam u Sinju u izvedbi istoga sastava, tako da od srca želim da ova snimka bude poticaj svima da poslušaju uživo Kuletinove skladbe u izvedbi Gradske glazbe Sinj s njihovim ravnateljem Grgom Grubišićem'.

I za kraj impresija prof. Harija Zlodre, koji je u svom životu dirigirao kod izvođenja opera, opereta i koncerata:

'Koračnica 'Sinjski alkari' predstavlja izvanredan spoj austro-ugarske glazbene tradicije sa mediteranskim glazbenim melosom i nasljeđem zasnovanim na folkloru Dalmatinske zagore. Orkestracija je majstorska i funkcionalna. Uz profinjenu ležernost i zaokruženost ide sasvim uz bok jednog Suppea u dočaravanju dostojanstvene alkarske čete. Majstorski uradak'.