FOTOGALERIJA Camera obscura u Etnografskom muzeju Split
Pogledajte kako je bilo
U Etnografskom muzeju Split ove je subote, 28. veljače, održana radionica camere obscure kao popratni program aktualne izložbe 'Mato Kaić – Svjetlopisi pod bosanskim nebom'. Radionicu je u suradnji s Muzejom realizirao Fotoklub Split, a vodila ju je fotografkinja i edukatorica Maja Prgomet. Program je osmišljen kao praktična nadogradnja izložbe, s ciljem da sudionicima približi tehničke okolnosti u kojima su nastajali rani fotografski radovi, poput sjajnih Kaićevih svjetlopisa izloženih u muzeju.
Nakon uvodnog dijela o povijesti camere obscure (lat. 'zamračena prostorija') i osnovnim optičkim zakonitostima na kojima počiva fotografija, sudionici su se upoznali s procesom pripreme vlastitih 'kamera' – jednostavnih kutija s malim otvorom i fotosenzitivnim papirom. Uslijedio je izlazak na teren, gdje su polaznici procjenjivali kadar, svjetlo i trajanje ekspozicije, fotografirajući motive Splita u neposrednoj blizini Muzeja. Poseban naglasak stavljen je na strpljenje, preciznost i razumijevanje svjetla – ključne elemente fotografske prakse s početka 20. stoljeća.
Radionica je dio godišnjeg edukativno-istraživačkog programa Fotokluba Split, koji se financira sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te je uključen u 'Redovni godišnji program udruge Fotoklub Split za 2026.', financiran sredstvima Zaklade 'Kultura nova'. Također, ovo je jedna od aktivnosti koje Fotoklub Split provodi u okviru EU projekta Science comes to town, a na kojem udruga sudjeluje kao pridruženi partner.
Suradnjom s Etnografskim muzejom ovaj je program dobio dodatnu dimenziju – povezujući suvremenu edukativnu praksu s vrijednom fotografskom baštinom upravo predstavljenom u muzeju. Izložba, otvorena u Noći muzeja, donosi vrijedan izbor radova Mate Kaića – pionira fotografije s početka 20. stoljeća, čiji svjetlopisi predstavljaju dragocjeno svjedočanstvo života, krajolika i urbanih prizora pod bosanskim, te dijelom i hrvatskim nebom – na izložbi je izloženo i nekoliko fotografija s motivima Splita, Sinja, Dubrovnika.
Kaićeve fotografije bilježe arhitekturu, portrete, seoske i gradske ambijente te svakodnevne prizore, a istodobno otkrivaju slojeve društvenih odnosa i kulturnih običaja. Upravo u kontekstu etnografske građe njihova je vrijednost višestruka: riječ je o vizualnim dokumentima vremena koji nadilaze estetsku dimenziju i postaju važan izvor za razumijevanje identiteta i povijesti prostora.
