FOTO Održan 14. Festival čakavske riči u Škripu
'Kulturna baština ostaje temelj i ključ identiteta našega otoka'
Ispred Muzeja otoka Brača u Škripu sinoć je održan 14. Festival čakavske riči, manifestacija koju su 2010. godine, povodom stote obljetnice rođenja pjesnika Stjepana Štefe Pulišelića, utemeljili TZ Grada Supetra, Narodna knjižnica Supetar i Centar za kulturu Brač. Festival, posvećen očuvanju i njegovanju zavičajnoga čakavskog govora okupio je brojne ljubitelje baštine, a ovogdišnja tema bila je 'Beštije u čakavici'.
U stručnom dijelu Festivala, dr. sc. Lucija Puljak, članica stručnog festivalskog vijeća, svojim znanstvenim pristupom i bogatim iskustvom podsjetila je okupljene na važnost i svrhovitost čuvanja, promoviranja i revitaliziranja zavičajnoga čakavskog idioma. Njezino izlaganje potvrdilo je da čakavica nije samo sredstvo izražavanja, nego i temelj kulturnog identiteta. Na Braču postoji čitava paleta čakavskih kazivanja – pravo bogatstvo jezika i kolorita o čemu je govorila mlada znanstvena snaga Festivala, Postirka dr.sc. Zdravka Biočina. Publiku je posebno zaintrigirala najava usporedbi naziva za životinje u različitim bračkim čakavskim govorima. Time je još jednom potvrđeno da Festival nije samo čuvar pjesničkog i umjetničkog izraza, već i važna platforma za znanstveno istraživanje i dokumentiranje jezika.
Festival u Škripu uvijek je prigoda za sjećanje na pjesnika Pulišelića, autora čak 14 knjiga čakavske poezije i proze, čija je pokretačka snaga bila upravo velika ljubav prema zavičaju. U čast Pulišelićevu opusu, na temu 'Beštije u čakavici' recitator Nikica Jurun izveo je njegovu poznatu pjesmu 'Tovarčići', kojom je još jednom probudio emocije publike i podsjetio na vrijednost pjesnikova nasljeđa. Na magičnoj pozornici u dvoru Muzeja otoka Brača potom su se predstavili pjesnici sa svojim radovima pristiglim na poziv Turističke zajednice Grada Supetra. Njihovi stihovi, protkani humorom, nostalgijom i ljepotom čakavske riči, dočekani su s velikim pljeskom.
Jedanaestogodišnji Dinko Mirić izveo je svoju pjesmu 'Jure', učenica Emili Trutanić iz Selaca također je oduševila publiku s pjesmom 'Gušćerica', a njihovi nastupi pokazali su kako nova generacija Bračana s ponosom nastavlja čuvati jezik i tradiciju. Festival je ugostio i renomirane čuvare čakavske riječi - Nađan Dumanić iz Splita, profesor, humorist i karikaturist, poznat po svom radu na očuvanju čakavice, predstavio je pjesmu 'Broška moška' i priču 'Morski projac'. Dumanić je kroz godine bio mentor mnogim bračkim učenicima koji su osvajali značajne nagrade, čime je ostavio dubok trag u njegovanju jezika. Iz Jelse je stigla Sanja Fistonić, koja je osim književnog stvaralaštva poznata i po radu s djecom i mladima. Izvela je prozne tekstove 'Tvrdoglavi Grgo sa otoka Škrtošipka' i 'Lajko i galeb Vito'. Nerežišćanin Nenad Kušćević, autor zbirke 'Fola ti Bože' izveo je pjesme 'Tić' i 'Lastavice', naglašavajući ljubav prema obitelji i prirodi. Njegov sin, Branimir Kušćević, čuvar prirode i aktivni član zajednice iz Nerežišća, predstavio je pjesme 'Lipe beštijami' i 'Tić pisma'. Na festivalu je nastupio i Postiranin Jurica Matulić Žure, osebujni pjesnik i pripovjedač, sa svojim djelima 'Črčojak' i 'Tri mole tice'.
Simonida Zlatar Litović iz Supetra, učiteljica i klapska pjevačica, prvi put se predstavila publici u nadahnutoj izvedbi svojih pjesama 'Gundej' i 'Beštije', koje zrače ljubavlju prema zavičaju. Nikola Dominis, teolog, dizajner i pjesnik, poznat kao utemeljitelj časopisa ČA koji promiče bračku čakavicu, izveo je pjesme 'Žaba' i 'Črčojak', potvrdivši svoju predanost očuvanju jezika i kulturne baštine.
U glazbenom dijelu publiku je zabavio utemeljitelj otočnog vala Žan Jakopač sa svojim bendom 'Šo!Mazgoon', a druženje se nastavilo uz duo Harmonika Brač i domaće kolače koje su pripremile škripske žene, najvjernije suradnice Festivala
Martina Rendić, direktorica Turističke zajednice Grada Supetra, i Jasna Damjanović, ravnateljica Centra za kulturu Brač, istaknule su kako je Festival još jednom potvrdio svoju ulogu u očuvanju i promoviranju čakavske riči, ali i u jačanju zajedništva bračke otočne zajednice. U svojoj zahvali poručile su: 'Kulturna baština ostaje temelj i ključ identiteta našega otoka, a Festival čakavske riči potvrđuje svoju važnu ulogu u očuvanju i prenošenju domaćih vrijednosti. Zasluge pripadaju svima – djeci i mladima koji s ljubavlju njeguju jezik svojih predaka, učiteljima i roditeljima koji ih potiču, domaćim udrugama i dragim gostima, umjetnicima, pjesnicima i znanstvenicima, svim Škrikama i Škripjanima i svima vama koji dolazite u Škrip kako bi pokazali kako se voli i čuva baština'.
