Don Damir Stojić o woke ideologiji: 'Ovo je bilo nezamislivo prije 15 godina'
Bio je gost Hrvatskog nadzemlja u Splitu
Don Damir Stojić kao gost prvog ovosezonskog susreta Hrvatskoga nadzemlja - održanog u srijedu, 15. listopada, u velikoj dvorani nadbiskupskog sjemeništa u Splitu - govorio je o woke ideologiji. Na početku svoga predavanja istaknuo je kako je sve ono s čime se danas susrećemo bilo nezamislivo prije 15 godina.
'Ljudi danas stvaraju svoje istine - a sve to danas proizlazi iz jedne duboke filozofije. Izraz woke prvi se put iskoristio prije mnogo godina, kasnije ga je cijeli crnački pokret preuzeo kako bi se borio za svoja građanska prava. U modernom dobu, od 2010. do danas, izraz 'stay woke' pretvorio se u ideologiju, u sekularni moralni svjetonazor. Wokeizam koji danas često čujemo obuhvaća puno više nego što mi zamišljamo', kazao je.
Predavač se u svom predavanju osvrnuo na povijest i filozofiju, nastojeći publici objasniti pojam woke ideologije. Evo glavnih poruka...
'Karl Marx je smatrao da ekonomska jednakost potiče stalešku borbu: rat između tlačitelja i potlačenih. Na Zapadu takvo nešto neće krenuti kao pokret, već kao kultura. Kad je Hitler došao na vlast, aktivisti se sele na zapad. Woke ideologija stvorila je kritičnu teoriju, to je pokret koji kritizira sve ono što je objektivna istina. Takav se pokret temelji na dogmama.
Prva dogma odnosi se na radikalizaciju pojma 'ja', modernoga čovjeka. Potrebno je sumnjati u sve što ja mislim, preispitivati svaku objektivnu istinu prema Reneu de Cartesu. Jedino je dobro koje postoji dobra volja, to je stav Emanuela Kanta. Gnosticizam označava nauk u kojem spašava sve ono što ja znam. Moja unutarnja osobnost ne odgovara mome tijelu, to označava rodna ideologija. Tijelo je onda podložno promjenama i potrebno ga je promijeniti. Važno je da znamo da ovakav pokret uvijek udara na radikalizaciju, posebice istine. Stvarnost je stavljena u drugi plan, važna je vlastita perspektiva. Istina je relativna jer postoji i moja i tvoja istina, ne postoji objektivna istina.
Woke ideologija čak ima svoga patrona koji je konstruirao novu tradiciju u suprotnosti sa objektivna istina: riječ odgovara realnosti. Logocentrična tradicija temelj je woke ideologije i tvrdi da izgovorena riječ može biti povezana sa stvarnošću, točnije da jest stvarnost. Jezik je posrednik između uma i stvarnosti, zbog njega poimamo realnost i stvarnost. Za woke patrona ne postoji stvarnost ni istina, riječi ne znače ništa, a znače puno. Riječ ima značenje za tebe. Antagonističko poimanje društva jer društvo je stalno u borbi, sve je u sukobu - to dolazi od Marksa. Njegov učenik stvara dijalektiku u kojoj je cijeli svijet stalno u odnosu tlačitelja i potlačenih. Borba je motor koji gura naprijed. Muško protiv ženskog, crnac protiv bijelca, itd. Društvo se promatra isključivo kroz binarne kategorije moći. Netko je jači, netko je slabiji.
Marks smatra da postoji supstruktura koja je iznad svega i to je ekonomska struktura. Cijelo društvo počiva na ekonomskoj bazi dok sve drugo čini nadogradnju koja drži bazu. Ekonomija je na vrhu. Sve se radi u cilju da se zadrži ekonomska moć. Primat moći jer moć je najviša kategorija za woke ideologiju. Potrebno je konstruktivno kritički promišljati o ovome i uključiti se znajući da je Isus Krist naš kralj.
Woke ideologija ima svoje dogme. Prvo: identitet je prije svega društven i politički. Tvoj identitet tebe definira, ne tvoje zasluge. Woke kultura smatra da je svatko član jednog identiteta. Drugo: svijet je strukturiran po moći i ugnjetavanju. Društvo se razumije samo kroz odnos tlačenih i tlačitelja. Treće: istina je subjektivna i društveno konstruirana. Nema veze što je istina, važno je moje iskustvo, moja istina. Četvrto: jezik stvara stvarnost. Jezik ne opisuje svijet, nego ga stvara. Mi svi znamo što je crvena boja i što je drvo, što je muško, što znači riječ muško. Stvarnost se stvara prema mojem iskustvu. Peto: moralnost proizlazi iz grupnog statusa. Šesto: pravednost znači jednakost iz ishoda. Pravednost nisu jednaki uvjeti nego jednaki ishodi. Postoji tendencija da svi moramo imati isti stan, isto auto, istu kuću. Sedmo: živo iskustvo (osobno) ima prednost pred zdravim razumom. Osmo: povijesno ugnjetavanje kroz prošlost treba promatrati kao grijeh hijerarhije. Deveto: otkupljenje kroz aktivizam. Signaliziranje vrlina koje radi ljevica i woke kultura ne mijenja stvarnost nego mijenja percepciju o njima. Kad signaliziraš svoje vrline, ti ne mijenjaš nikoga. Deseto: utopija je moguća kroz društvenu revoluciju. Samo revolucija, oni vjeruju samo u revoluciju.
Kada woke aktivisti sebe definiraju, oni su uvijek protiv nečega. Sekularna teologija odvojena od transcedencije. Imaju svoje grijehe i svoju pokoru, odnosno pokajanje bez oproštenja. Imaju jedno otkupljenje, a to je aktivizam. Nema Boga, to je moralna inverzija kršćanstva. S njima nema rasprave. Sve jeo ov počelo još u Edenu, tu su korijeni woke ideologije. Taj woke izraz je samo novi izraz za nešto staro. U Edenskom vrtu zmija prilazi i govori ljudima da će biti kao bogovi. Tu je korijen woke pokreta. Najbolja interpreatcija woke ideologije. Čovjek zna što je dobro i što je zlo, riječima će odrediti tko je on.
Woke aktivisti također imaju sakramente kao i mi katolici. To je inverzija katoličkih sakramenata. Krštenje je sakrament u kojem ja dobivam identitet od Isus Krista. Woke kultura ima kontracepcijsku kulturu jer zatvara život i omogućuje sterilizaciju. U krizmi dobivam kršćansku punoljetnost, a u suvremenoj kulturi biramo zamjenike i rod. To je njihovo dovođenje do svijesti. Isus Krist kaže: 'ovo je moje tijelo' i predaje se nama svima, a woke kultura kaže 'ovo je moje tijelo' i napravi pobačaj, ubija tijelo. Pobačaj je inverzija euharistije. Ispovijed je moje priznanje grijeha Bogu, a kod woke kulture uvijek postoje javne isprike. Brak doživljavaju u obliku gay braka. Njihovi zaređeni aktivisti su profesionalci koji se pojavljuju na sve strane. Na kraju svih sakramenata, mi katolici imamo bolesničko pomazanje, a woke kultura ima eutanaziju. Ideologija nije ideja, nego je osoba, a odgovor je Isus Krist. Isus nije woke, on je uskrsnuo, on je živ', iznio je don Damir Stojić.
Susret je glazbeno animirao zbor Mihovil u suradnji s Petrom Dragojevićem. Dramske uratke i organizaciju potpisuje Hrvatsko nadzemlje.
Sljedeći susret Hrvatskoga nadzemlja održat će se u srijedu, 19. studenog. Tema će biti umjetna oplodnja.
