Dodjelom nagrada završen 8. Međunarodni festival arheološkog filma u Splitu
Evo tko su dobitnici
Najbolji film 8. Međunarodnog festivala arheološkog filma završenog u Splitu u subotu je francuski film Tajne tapiserije iz Bayeuxa u režiji Alexisa de Favitskog. Tako je odlučio stručni žiri u sastavu Ana Hušman, predsjednica žirija, vizualna umjetnica/redateljica; Deni Tojčić, kustos, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika; Saša Ban, redatelj, Dr. sc. Dino Demicheli, izv. prof., Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu i Cyrille Gouyette, povjesničar umjetnosti i kustos, Muzej Louvre.
Prvonagrađeni film govori o Tapiseriji iz Bayeuxa u Normandiji, dijelu UNESCO-ve baštine. Golemi vez dug gotovo 70 metara slikovito prepričava priču o invaziji na Kraljevinu Engleske 1066. godine, koju je predvodio Vilim, vojvoda od Normandije. Prikazuje jedinstvenu odiseju kroz razdoblje značajnih previranja u povijesti, ono u ranom srednjem vijeku kao i početak feudalnog sustava u Europi, kraj Vikinga i početak ere vitezova
Drugu nagradu žiri je dodijelio filmu Zlato Venecije redatelja Nicole Pittarella, dok je treću osvojio Vrijeme koje su ovdje proveli redatelja Eda Owlesa. Nagrade su replike skulpture Vaska Lipovca 'Hrvatski kralj', čiji se original čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika.
Stručni žiri ove je godine dodijelio i dva posebna priznanja: za kratki film dobio ga je Kurnati: abeceda sjećanja – Zidi, redateljice Mateje Šarić, a za dugi film priznanje je pripalo Crnoj renesansi redatelja Christiana Di Mattie.
Nagrada Studentskog žirija pripala je filmu Iznik, potopljena enigma autora Pacala Guerina, dok je po ocjenama publike najbolji film Tajne tapiserije iz Bayeuxa.
Nakon dodjele festivalskih nagrada direktorica MFAF-a Lada Laura zatvorila je festival i pozvala publiku na sljedeći koji će se održati za dvije godine, u obnovljenom Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika.
Na ovogodišnjem festivalu od čak 1863 prijavljena filma za službenu konkurenciju odabrano je 18 filmova iz 12 zemalja, a realiziran je i niz popratnih programa. O najaktualnijoj temi europske konzervatorske struke posljednjih pet godina, obnovi pariške katedrale Notre Dame na samom kraju festivala predavanje je održala Martine Regert, članica znanstvenog istraživačkog tima obnove pariške katedrale. Tijekom cijelog festivalskog tjedna održavali su se i programi za djecu i mlade – projekcije animiranih filmova, posjete izložbama i forenzične radionice.
U veličanstvenom interijeru Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, među izvornim arheološkim artefaktima, osma edicija Festivala publici je donijela dokumentarne i animirane filmove poznatih ali manje poznatih spomenika i lokaliteta, primjere upotrebe najsuvremenije tehnologije u službi složenih pothvata spašavanja i obnove svjetske baštine i novih pristupa dosad neistraženim temama od antike preko srednjeg vijeka, renesanse do novije povijesti. Filmske su kamere bilježile jedinstvena otkrića nepoznatih lokaliteta i znatno dublja istraživanja već poznatih spomenika i lokaliteta, otkrivajući do sada nezamislive činjenice, stvarajući plastičniju sliku i poimanje baštine.
Festival je bio posljednja manifestacija u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika prije dugo iščekivane obnove i pripreme novog stalnog postava, prvi put od svog otvorenja za javnost 1978. godine.