Adolf Hitler ubio se prije 80 godina: Propali slikar koji je svijet bacio u kaos

Deset dana nakon svog 56. rođendana u bunkeru ispod Kancelarije Reicha ubio se Adolf Hitler, Austrijanac koji 1933. postao vođa Trećeg Reicha. Lider Nacionalsocijalističke radničke partije do kancelarskog je položaja došao izborima, no nakon smrti predsjednika Paula von Hindenburga preuzima i njegove ovlasti. Nakon paleža Reichstaga najprije je zabranjena komunistička stranka, a potom i sve ostale. Protivnici režima poslani su u logore, a Hitlerova Njemačka provodi rasne zakone protiv Židova. Isprva su ih mislili poslati na Madagaskar, no kada je rat krenuo nizbrdo formulirali su tzv. Konačno rješenje, odnosno, potpuno uništenje. 

Svoje političke ideje, borbu protiv Židova i komunista te osvajanja 'životnog prostora' na Istoku, Hitler je zapisao u knjizi 'Moja borba' koja je nastala dok je izdržavao znatno skraćenu kaznu zbog Münchenskog puča. Ubrzo izlazi iz zatvora i nastavlja političku karijeru. Njemačku potresaju političke krize, nestabilnosti, teška gospodarska situacija i goleme reparacije nametnute nakon završetka Prvog svjetskog rata. Hitler, rođeni Austrijanac, prezirao je monarhiju i Habsburgovce i rat provodi na Zapadnom bojištu kao kurir u Bavarskoj regimenti. S oduševljenjem se prijavio nakon što se godinama smucao po Beču kao propali slikar bez perspektive. Nekoliko puta se pokušavao upisati na Akademiju, ali je odbijen. Svoju ljubav prema arhitekturi kasnije će pretočiti u grandiozne planove za prijestolnicu Reicha Germaniju. Kapitulaciju 1918. godine doživio je kao izdaju socijalista i Židova. Ubrzo otkriva svoje oratorske sposobnosti i okuplja fanatičnu grupu sljedbenika. 

Unatoč javno proklamiranim ciljevima ekspanzije Njemačke, Hitler svoja prva osvajanja provodi bez ozbiljnog odgovora europskih sila, pobjednica Prvog svjetskog rata. Već pet godina nakon dolaska na vlast, njemačka vojska umarširala je u Hitlerovu domovinu Austriju koja postaje nova pokrajina Trećeg Reicha. Samo par mjeseci kasnije dolazi do nove velike krize oko Čehoslovačke, odnosno, Sudeta koji su nastanjeni njemačkom većinom. U Münchenu je dogovorena mirna predaja Sudeta, Francuska i Velika Britanija su popustile Hitlerovim ambicijama u naivnoj vjeri da će time sačuvati mir. Samo pola godine kasnije, Slovačka traži zaštitu Njemačke i Hitlerove trupe ulaze u Prag. 

U ljeto 1939. izbija nova kriza oko Poljske i koridora do Istočne Pruske. Hitlerova intervencija ovaj put dovodi do objave rata Velike Britanije i Francuske. Staljin postaje Hitlerov saveznik, uzima komad Poljske i anektira baltičke države. Dok opskrbljuje Hitlerov ratni stroj gorivom i ostalim resursima, vođa Sovjetskog saveza se nada reprizi Zapadnog fronta iz Prvog svjetskog rata. Munjevita pobjeda Njemačke šokirala je Staljina koji je svega koju godinu ranije u sklopu velike čistke pomeo gotovo kompletni zapovjedni kadar Crvene armije pa je i sam svjestan da SSSR nije spreman za rat. U ljeto 1941. Hitler kreće konačno ka svom glavnom cilju - Moskvi. Do kraja godine, postalo je očito da se rat na Istoku ne može dobiti. Njemačke armije bačene su stotinama kilometara natrag, a novi uspjesi iduće godine završili su kolapsom 6. armije u Staljingradu i gubicima koje Nijemci više nisu nikako mogli nadoknaditi. 

Kako je ratna situacija bivala sve gora, Hitlerov režim ulaže sve više resursa u tvornice smrti, brojne koncentracijske kampove. Robovska snaga koristi se u proizvodnji oružja, no Njemačka, razarana zračnom ofenzivom tisuća američkih i britanskih bombardera, ne može konkurirati industrijskim resursima Saveznika. Hitler gubi na svim frontovima, a u ljeto 1944. pukim slučajem izvlači živu glavu u detonaciji bombe tijekom konferencije u Vučjoj jazbini u Istočnoj Pruskoj. Pokreće veliku odmazdu protiv visokih časnika upletenih u propali pokušaj puča, a na meti se našao i general Rommel. Izdanim se osjećao i na samom kraju kada je doznao da se vođa SS-a Heinrich Himmler pokušava dogovoriti sa Zapadnim saveznicima oko primirja i kada mu je zamjenik Hermann Goering u Berlin poslao ponudu da preuzme rukovođenje s onim što je ostalo od Trećeg Reicha u zadnjim danima travnja 1945. godine. Hitler se ubio prije nego su ga zarobili Rusi. Uzeo je otrov, ispalio hitac u glavu, a tijelo je potom zapaljeno.   

Pred sam kraj rata, kada su Saveznici već počeli prodirati u Njemačku, izdao je 'Nerobefehl', Neronovu zapovijed o kompletnom uništenju infrastrukture kako ne bi pala u ruke neprijatelja. Smatrao je da je njemački narod podbacio i da su ga porazili snažniji narodi istoka.