Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
'TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA: Tko si ti kad gomila urla?
Timbar na libar Piše: Željko Erceg

'TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA: Tko si ti kad gomila urla?

Dennis Lehane: Male milosti (prijevod: Nevena Erak Camaj)/Godina izdanja 2024./Sonatina

O AUTORU: Dennis Lehane (1965., Boston, Massachusetts) je američki pisac. Objavio je više od desetak romana; prvih nekoliko bili su niz misterija s likovima koji su se ponavljali. Njegov prvi roman, Piće prije rata (1994.). je osvojio nagradu Shamus 1995. za najbolji debitantski roman, Mystic river je bio finalist PEN/Winship nagrade, osvojio je Anthony Award i Barry Award za najbolji roman, Massachusetts Book Award za fikciju i francusku nagradu Prix Mystère de la critique.

Četiri njegova romana adaptirana su u istoimene filmove: Mystic River Clinta Eastwooda (2003.), Shutter Island Martina Scorsesea (2010.) te Gone Baby Gone (2007.) i Live by Night (2016.), oba u režiji Bena Afflecka. Njegova kratka priča Spašavanje životinja također je adaptirana u film The Drop, poznatom po tome što je to bila posljednja filmska uloga za glumca Jamesa Gandolfinija. Navodno, Lehane nikada nije želio pisati scenarije za filmove (temeljene na vlastitim knjigama), uz opravdanje da 'nema želju operirati vlastito dijete'.

Lehane je oženjen Chisom Lehane. Iz prethodnog braka ima dvoje djece. Većinu svog života živio je u području Bostona, gdje je smještena većina njegovih knjiga, ali sada živi u južnoj Kaliforniji.

IZ SADRŽAJA: Ljeto je 1974. godine. Snažan toplinski val pogađa Boston. Upravo toga vrućeg, burnog ljeta život Mary Pat Fennessy ponovno se pretvara u pakao. Četrdeset i dvije godine u socijalnim stanovima irsko-američke enklave Southie, smrt prvog muža i gubitak sina od posljedica predoziranja - sve je to ostavilo duboke ožiljke. Jedino vrijedno u životu Mary Pat njezina je sedamnaestogodišnja kći Jules. Jedne večeri, nakon izlaska s prijateljima, djevojka se ne vrati kući. Iste noći u njihovu susjedstvu pod kotačima podzemnog vlaka pronalaze Afroamerikanca koji je stradao u nerazjašnjenim okolnostima.

Što je crni mladić u sitne sate radio u bjelačkoj četvrti? Gdje je nestala Jules? Jesu li ta dva događaja povezana? U očajničkoj potrazi za kćeri, Mary Pat nailazi na stvari koje bi bilo bolje da nije otkrila, a svojim pitanjima uznemiruje šefa irske mafije Martyja Butlera i njegove ljude koji ne gledaju blagonaklono na prijetnju svojoj egzistenciji. U pozadini svih tih zbivanja pulsiraju međurasni sukobi do kojih je došlo zbog pokušaja desegregacije državnih škola.

OSVRT: Koliko smo spremni oduprijeti se gomili i ostati vjerni svojim uvjerenjima kad pritisak postane neizdrživ? Lehane je to pitanje postavio kroz atmosferu Bostona s početka sedamdesetih, kada se grad suočavao s prisilnom desegregacijom škola. Na papiru, ideja je bila plemenita - spojiti bjelačku i crnačku djecu kroz autobusne programe - ali u stvarnosti, izazvala je eksploziju podjela. Roditelja, naravno, a ne djece jer podjele uvijek kreiraju stariji. Ponekad prenoseći vlastite frustracije, ali zapravo najčešće iz financijskih interesa.

Dok sam čitao, nisam se mogao ne zapitati: kako bih se ja snašao u toj situaciji? Bih li imao hrabrosti stati na stranu pravde, čak i kad to znači protiviti se vlastitoj zajednici? Svi mi volimo vjerovati da bismo, ali dok se Lehaneova priča razvijala, postalo mi je jasno koliko je teško razmišljati svojom glavom kad te zajednica pritišće. Tko zna, možda bih i ja podlegao atmosferi straha i ljutnje.

Mary Pat, glavna junakinja, postavlja još teže pitanje: što je sve roditelj spreman učiniti za svoje dijete? Iskreno, nadam se da nikada neću morati saznati odgovor. No, Lehane ga brutalno istražuje. Mary Pat nije obična majka - ona je žena iz irske radničke četvrti, odrasla na zakonima ulice, navikla na borbu i udarce. Njezin život nije bajka, i kad gubi ono najvrjednije, kreće putem osvete koji je nemilosrdan, ali i na svoj način katarzičan.

Najviše me dotakla njezina transformacija - ne kao osvetnice, jer za to ipak treba i fizička snaga, već kao osobe koja počinje shvaćati koliko su je predrasude njezine zajednice oblikovale i zarobile.

Lehane tu briljira - ne piše samo o borbi majke, već i o suočavanju s vlastitim ograničenjima. I što je najimpresivnije, sve to uspijeva bez suvišnih ukrasa. Njegov stil je dinamičan, sažet, brutalan, svaki detalj ima težinu, baš kao i svaka Mary Patina odluka.

Istina, dio romana su viđeni klišei nasilničke ekipe koja korupcijom vlada dijelom grada, policajac izvan tračnica koji razumije majku osvetnicu, obračun na kraju, no ovo je rijetki američki noir u kojem glavnu ulogu ima žena.

Dok sam zatvarao posljednje stranice, pomislio sam kako nas knjige ovakvog kalibra ne zabavljaju - one nas oblikuju. Pitaju nas: tko si ti kad gomila urla? Tko si kad si potpuno sam?

OCJENA: Knjiga na Goodreadsu ima visokih 4.29 od cc. 59.000 ocjena i dobitnica je nagrade Barry Award for Best Mystery or Crime Novel (2024), koju dodjeljuje Deadly Pleasures, online mystery magazin. Lehane je već postigao dogovor s Apple TV+ o razvoju TV serije, no 'Male milosti' nisu samo priča o desegregaciji u Bostonu. To je priča o pojedincu i zajednici, o pravdi i osveti, o hrabrosti i strahu. Nećete je zaboraviti - baš kao ni pitanja koja postavlja. Pod uvjetom da ih postavite u svom vremenu i svom prostoru.

Podržite Timbar lajkom na Facebooku

***

Ovaj osvrt je sufinanciran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije

Vaša reakcija na temu