'TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA: Domaća fantastika s humorom na maksimumu

O AUTORU: Predrag Ličina rođen je 28. svibnja 1972. u Zagrebu. Studirao je filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Ranih devedesetih pisao je filmske kritike za novine (Vjesnik, Studio, Panorama), a nakon toga je radio kao prvi pomoćnik redatelja na Hrvatskoj televiziji, gdje je asistirao na izradi glazbenih dokumentarnih filmova. Do kraja devedesetih potpisao je i 70 muzičkih spotova. Između 1997. i 1999. godine režirao je tri dokumentarna filma ('22:04', 'Pet plus', 'Mladi talenti') za Hrvatsku televiziju, također u okviru redakcije ozbiljne glazbe. 

Početkom 2000. godine počeo je režirati reklamne spotove kojih je do danas snimio osamdesetak. Godine 2012. napisao je i režirao 15 epizoda humoristične serije za mlade 'Nedjeljom ujutro, subotom navečer'. Iduće godine režira svoj prvi kratki igrani film 'Teleport Zovko', a 2019. izlazi njegov dugometražni prvijenac 'Posljednji Srbin u Hrvatskoj'. 

Godine 2021. je za magazin 'Buka' u sklopu kampanje protiv govora mržnje režirao spot 'Hejt SLOVEni, još ste živi!' koji je izazvao veliki odjek u regiji. Objavio je tri zbirke priča 'Bljuzga u praskozorje' (2018.), 'Bljuzga u podne' (2020.) i 'Bljuzga u sumrak' (2022.)

IZ SADRŽAJA: Treći dio trilogije Predraga Ličine, 'Bljuzga u sumrak', donosi opet tri priče, ovaj put malo sklonije alternativnim, ili možda čak paralelnim, povijestima.

U prvoj će se ta povijest, po 'Terminator receptu', pokušati izmijeniti odlaskom u prošlost, a druga će se baviti futurom u kojemu su zavladali seksualno razdraženi vampiri, otmjeni i individualizirani aristokrati horor-svijeta. U trećoj će prolazak kroz portal paukove mreže pričati alternativnu povijest o tome kako bi izgledali ovi krajevi da nije bilo partizanskog pokreta u Drugom svjetskom ratu,

OSVRT: Loša vijest je da sam stigao na kraj zabave. 'Bljuzga u sumrak' je već treći dio trilogije Ličininih priča. Dobra vijest je što mi nitko ne brani pronaći i pročitati i prve dvije 'Bljuzge', što ću svakako kad tad učiniti, a i što se radi o nevezanim pričama. Nevezanima radnjom, ali pretpostavljam vezanima Predragovim humorom na našu vječnu temu odnosa Hrvata i Srba. Iz krajnjih kuteva gledano, oni najzagriženiji će reći da se radi o provokaciji, no vjerujem da postoji ogroman broj ljudi koji će ovim pričama pristupiti neopterećeno i 'Bljuzge' prihvatiti kao SF društvenu satiru, pogotovo kao obračun sa šovinizmima i nacionalizmima na Balkanu.

Odgledao sam Ličinin 'Posljednji Srbin u Hrvatskoj' pa iako nisam gledatelj zombi komedija, dobro sam se nasmijao. Evo i u ovom slučaju, iako nisam čitatelj SF žanra, ponovo ista situacija, izvrsno sam se zabavio. U neka doba sam imao dojam da čitam kultne knjige Douglasa Adamsa. (P.S. Galaksija mi čeka na listi za ponovno čitanje i ocjenu u Timbru.) 

A za one koji žele 'nešto više' autor je obradio dio naše društvene stvarnosti te dao podsjećanja 'što je bilo' kao i spekulacije 'što bi bilo da je', 'što bi bilo ako'. 

Centralni događaji u pričama, iznenadne pojave lika iz budućnosti ili pojave portala za prelazak među paralelnim stvarnostima, kao i vampirskog preuzimanja vlasti su već viđeni u raznim filmovima, pa sam ih i promatrao kao hommage 'Terminatoru' ili 'Povratku u budućnost', a naslov 'Čovjek iz visokog prizemlja' kao podsjetnik na seriju 'Man in High Castle' o svjetskoj alternativnoj povijesti. No, kad se sve te 'dejavu' scene ubace u Hrvatsku, uz izvanredne, životne i duhovite dijaloge protagonista, komentare i ismijavanja naših situacija, ili doda ideju o ubitačnom virusu patološke dobrote, pružaju neopisivo zabavne nove komedije. 

Svaka od priča može u zasebnu predstavu, možda i film. Stranica je vukla stranicu, čitko, pitko i uz neprekinut osmijeh na licu.

OCJENA: Kao što rekoh, nisam neki čitatelj fantastike i tek moram nabaviti dvije prethodne 'Bljuzge', ali Ličina za ovu zaslužuje puni četveroruki aplauz.