'TIMBAR NA LIBAR' ŽELJKA ERCEGA: Doli imperijalizam, doli kurba Amerika!

O AUTORU: Jasen Boko diplomirani je profesor književnosti i dramaturg. Radio je u splitskom HNK kao dramaturg pa u Slobodnoj Dalmaciji kao novinar-komentator, urednik kulturne rubrike i kazališni i književni kritičar. Nakon toga bio je samostalni umjetnik da bi od 2012. u Drami splitskog HNK bio prvo ravnatelj, a zatim dramaturg i producent.

Njegove drame (uglavnom za djecu i mlade) igrane su na scenama Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije u četrdesetak profesionalnih produkcija. Kao dramaturg surađivao je na više od 20 kazališnih projekata u Hrvatskoj i Sloveniji s brojnim redateljima (Georgij Paro, Vanča Kljaković, Goran Golovko, Dejan Projkovski, Samo Strelec,Dražen Ferenčina…)

Više radio drama i adaptacija izvedeno mu je u Dramskom programu Hrvatskog radija, a na HTV-u je 2017. po njegovom scenariju emitirana  četverodijelna biografska igrano–dokumentarna serija TIN - 30 godina putovanja. Za svoj književni/dramski rad nagrađivan je s više nagrada (Kiklop, Marin Držić, Mali Marulić…)

Bio je predavač kolegija Primjeri iz dramske književnosti, Lutkarstvo i scenska kultura te Scenska kultura na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a objavio je ukupno 13 knjiga, uglavnom o kazališnoj problematici te putopise. Knjige su mu prevedene na više jezika, a šira javnost poznaje ga kao istaknutog putopisca.

IZ SADRŽAJA: U svojoj šestoj knjizi u izdanju Profila Jasen Boko bavi se ikonom lijevih pokreta, gerilcem i revolucionarom – Che Guevarom. U četiri je mjeseca autor proputovao 50.000 kilometara i promijenio više od 200 prijevoznih sredstava kako bi posjetio sva ključna mjesta života te legendarne ličnosti. 

Tko je doista bio Che Guevara, kako je od hedonista i avanturista postao revolucionar te što on danas znači stanovnicima tog nemirnog kontinenta, pitanja su koja autor postavlja. Istodobno autor istražuje gdje se i kada Che susreo s američkim imperijalizmom, izvlačenjem profita, izrabljivanjem starosjedilaca i siromašnih stanovnika Južne i Srednje Amerike te kako je odlučio promijeniti takvo stanje. Na kontinentu gdje su vojni udari i diktature česti te uglavnom posljedica intervencija Sjedinjenih Američkih Država koje ondje nameću interese svojih multinacionalnih kompanija, osiromašeni stanovnici ipak vjeruju kako nemaju što izgubiti te glasno na ulici prosvjeduju protiv društvene nepravde, bune se protiv lošeg ekonomskog stanja ili ukidanja socijalnih prava.

OSVRT: S obzirom na to da se ne krećem iz kvarta, kamoli iz grada ili države, zavidan sam svim prijateljima koji putuju. Možda je ta ljubomora i razlog zašto do sad nisam uzimao putopise u čitanje, pa čak ni avanture Stipe Božića, kojem sam na putovanjima bio WSS - web služba spašavanja. Naime, održavajući Stipin web nemalo sam puta dobio telefonski poziv iz neke 'nedođije', s tko zna kojeg kontinenta i kojeg vrha, da nešto popravim. No o tome nešto više kad se dohvatim neke od njegovih knjiga. A razlog zašto bih uzeo još neki putopis u ruke je baš kako bih provjerio pišu li i drugi putopisci poput Jasena, jednostavno, čitko, zanimljivo.

Već sam nekoliko puta istakao kako u brdu nepročitanih naslova neki sami čekaju trenutak kad će mi sletjeti u krilo. Ovaj put je to vikend Međunarodnog praznika rada, borbe za ostvarenje prava radnika, borbe za ostvarenje prava potlačenih. Pa gdje ćeš bolje prigode za uzimanje u ruke knjige s Che Guevarom na naslovnici. Revolucija. Borba za prava.

Sve moje iščekivanje neke Cheove romansirane biografije, ljubavi, svađa, pikanterija i sličnoga je nestalo nakon prvih par poglavlja. Bokina priča o Cheu mi je sličila na anegdotu kojom nam je profesor marksizma objašnjavao korespondenciju Marxa i Engelsa. Govorio nam je Jurjević: 'Dico, Marx je bija siromašan, Engels je bija bogatun, i meni je dovoljno da zapamtite da se čuvena prepiska njih dvojice uglavnom svodila na - šalji lovu.'

'Latinskom Amerikom uzvodno' se u sličnom tonu bavi samim Cheom, s nešto glavnih biografskih točaka i uzgrednog spominjanja u razgovorima, ali zato izuzetno brije po imperijalističkom ponašanju SAD-a u državama Latinske Amerike. Ne krijući svoja ljevičarska opredjeljenja, Boko mi je servirao povijest odnosa europskih konkvistadora i osvajača prema starosjediocima, povremeno u priču uplićući i Daleki istok. Urugvaj, Argentina, Čile Bolivija, Paragvaj, Bolivija, Peru, Ekvador, Kolumbija... Putujući iz države u državu, dakako čitajući popratnu literaturu, naveo je podatke, godine, imena, zapanjujuće brojke i odnos koji su naši daleki europski preci, a u novije vrijeme SAD, imali i još uvijek imaju prema zatečenim narodima i rasama. Doista, šokira i tjera crvenilo u obraze sve ovo što autor ispisuje. Svakome bi od nas dobro došlo to crvenilo na tradicionalnim prvosvibanjskim urancima. 

Ne štedi on ni lijeve vladare koji su vlast zauzeli tražeći promjene, a kasnije postali autokrate, povremeno se ograđuje i od ideje komunističke jednakosti pogotovo se zgražajući nad aktualnim kubanskim trenutkom, no glavnina sadržaja je uperena prema raskrinkavanju imperijalizma. Uz specifične dodatke i usporedbe kojima stalno pita čitatelja - kamo ide Hrvatska.

Boko dobro opisuje sve doživljaje putovanja pa sam se povremeno uživio u njegove dijaloge s domaćinima, drndanje autobusima ili polovnim avionima, no više ga zanimaju povijest društvenih događaja, sadašnji život stanovnika i sporedne uličice, negoli pejsaži i turističke meke. S obzirom na to da se pisac uživio u pokušaje objašnjavanja svjetskih nepravdi, Guevara je u priči povremeno netragom nestajao. Neke poveznice s njegovim životom su bile toliko tanke da sam još samo čekao Jasenov prelazak u Australiju jer je Che, eto, sjedio na obali i gledao put mora.

Dakle, za Cheov život će mi ipak trebati neka druga knjiga, a da parafraziram Smoju, najbolji opis ove, bio bi 'Doli imperijalizam, doli kurba Amerika!' 

OCJENA: 'Latinskom Amerikom uzvodno' mi je pružila puno više nego sam očekivao od putopisa, a stalnim autorovim zazivanjem općeljudskih prava s pravom je došla u prvosvibanjski Timbar. Ovo je putopis po povijesti i sadašnjosti potlačenih naroda Južne Amerike, izaziva osjećaj srama i bijesa. Zaslužuje puni aplauz.