Upravo objavljena znanstvena studija pokazala raširen nedostatak vitamina D u hrvatskoj populaciji

'Rezultati našeg istraživanja ukazuje da više od 90% ispitanika u Hrvatskoj ima suboptimalne razine vitamina D, što predstavlja značajan javnozdravstveni problem. Naime nedostatak vitamina D nije samo povezan s održavanjem zdravlja kostiju već i poremećajem imunološke ravnoteže te većim rizikom nastanka kroničnih multifaktorijalnih bolesti', poručuje prof. dr. sc. Dragan Primorac.

Unatoč dojmu da bi građani Hrvatske, kao mediteranske zemlje, trebali imati povoljan status serumskih vrijednosti vitamina D (25-hidroksivitamin D), najnoviji podatci istraživanja koje je provela istraživačka grupa prof. dr. sc. Dragana Primorca, objavljeni u znanstvenom časopisu Nutriens, pokazuju sasvim suprotno. Analiza koju su proveli Primorac i suradnici (Kelemen J, Bulić L, Brlek P, Zadro R, Pavlović J, Vučić M i Brenner E) na 829 odraslih osoba, kojima je uzorak krvi vađen tijekom rutinskih kliničkih pregleda otkrila je iznenađujuće niske razine vitamina D: čak 49.2% ispitanika imalo je umjereni nedostatak vitamina D (između 50 i 75 nmol/L), dok je 43,7% sudionika imalo teški nedostatak vitamina D (manje od 50 nmol/L).  Razine vitamina D ispod 50 nmol/L povezuju se s povećanim rizikom nastanka niza metaboličkih, imunoloških, mišićno-koštanih i multifaktorijalnih poremećaja.

Istraživanje je pokazalo da je nedostatak vitamina D gotovo univerzalan u hrvatskoj populaciji, bez obzira na dob ili spol. Statističke analize nisu pokazale značajne razlike između muškaraca i žena, kao ni među različitim dobnim skupinama, što upućuje na to da je deficit vitamina D, široko rasprostranjen i ne ovisi o demografskim karakteristikama. Ovakvi rezultati ukazuju na paradoks primijećen u ranijim znanstvenim radovima: iako živimo u mediteranskom okruženju, način života moderne populacije (rad u zatvorenim prostorima, ograničeno izlaganje suncu i nedovoljna konzumacija namirnica bogatih vitaminom D) očito nadjačava klimatske prednosti. Tako su, u ranijim istraživanima (Gonzales-Gross i sur., Br. J. Nutri. 2012.) i na uzorku većem od 1.000 odraslih osoba širom Europe, utvrdili da 80% njih ima razinu vitamina D ispod 75 nmol/L, a 15% ispod 27,5 nmol/L. Druga studija (Cashman i sur., Am. J. Clin. Nutr., 2016.) na uzorku od 55.844 europljana je utvrdila da 40% ispitanika ima razinu vitamina D ispod 50 nmol/L, gotovo identično rezultatima upravo objavljene hrvatske studije.

Vitamin D ima važnu ulogu u regulaciji imunološkog sustava, posebice u aktivaciji autofagije kao odgovor na oštećenje stanice i oksidativni stres. Enzim CYP27B1 ima ključnu ulogu u pretvorbi 25-hidroksivitamina D u biološki aktivnu formu 1,25-hidroksivitamin D (kalcitriol). Kalcitriol djeluje na crijeva, bubrege i kosti, povećavajući apsorpciju kalcija i fosfata, što je ključno za mineralizaciju kostiju. Enzim CYP27B1 se nalazi u epitelnim stanicama, epidermalnim keratocitima, jetri, endokrinim žlijezdama,  bubrezima, posteljici te posebno važno za istaknuti je prisutan u stanicama imunosnog sustava (makrofagi, dendritičke stanice, T i B limfociti). Aktivacija vitamina D putem enzima CYP27B1 modulira imunosni odgovor i smanjuje upalu.S druge strane vitamin D-receptor nužan za vezanje vitamina D, nalazi se u brojnim tkivima (crijeva, bubrezi, kosti, gušterača, paratiroidna žlijezda, jajnici, testisi, posteljica), stanicama imunosnog sustava (makrofagi, dendritičke stanice, T i B limfociti, stanice prirodne ubojice).

Nedostatak vitamina D danas se u brojnim studijama sve češće povezuje ne samo s problemima kostiju, nego i s oslabljenim imunitetom i većim rizikom od određenih bolesti, uključujući i karcinome. Poznato je da su i vitamin D receptor kao i CYP27B1 enzim prisutni u mnogim karcinomima, a prema nizu objavljenih radova njihova viša izraženost povezana je s boljim ishodima liječenja, jer kalcitriol inhibira proliferaciju i potiče staničnu smrt (apoptozu)  (Seubwai i sur., Cancer 2007.; Ferrer-Mayorga i sur., Gut 2017.; Muralidhar i sur., Cancer Research 2019.). Studija objavljena u JAMA Network Open (Chandler i sur., 2020.) na uzorku od 25.871 pacijenta sugerira da vitamin D može reducirati incidenciju metastatskih oblika karcinoma. Aktivni oblik vitamina D, sudjeluje u regulaciji rasta stanica, smanjenju upale i jačanju sposobnosti imunološkog sustava u prepoznavanju i uklanjanju abnormalnih stanica. Kada su razine vitamina D preniske, i obrambeni mehanizmi slabije funkcioniraju, što može doprinijeti većem riziku nastanka nekih tumora (Song i sur., Aging 2019.; Parizadeh i sur., Nutr. Cancer 2020.). Također, sve je više dokaza da osobe koje imaju manjak vitamina D tijekom liječenja karcinoma češće osjećaju izražen umor (engl. cancer-related fatigue), a nadoknada vitamina D može im pomoći u ublažavanju tih simptoma (Roy i sur., N. Am. J. Med. Sci. 2014.; Trivanović i sur., J. Clin. Oncol.2012.).

Posebno značajno je da vitamin D pomaže našem imunološkom sustavu da pravilno reagira na infekcije i drži upalne procese pod kontrolom. Kada ga kronično nedostaje, tijelo lakše ulazi u stanje “tihih” upala, što može povećati sklonost respiratornim infekcijama, težim oblicima virusnih bolesti i općenito slabijoj obrani organizma. Upravo je takav obrazac viđen i tijekom pandemije COVID-19, gdje su znanstvena istraživanja pokazala da su pacijenti s težim slučajevima COVID-19 imali niže vrijednosti vitamina D (Nielsen i sur., Sci. Rep. 2022.).

Činjenica da se deficit pojavljuje kod velike većine pregledanih osoba pokazuje da je riječ o tihom, ali značajnom zdravstvenom izazovu, koji zahtijeva brzu i koordiniranu reakciju zdravstvenog sustava.