Obilježavanje Svjetskog dana štitnjače pokrenulo je 2008. godine Europsko društvo za štitnjaču.
Cilj obilježavanja je podizanje svijesti javnosti o bolestima štitnjače i potrebi očuvanja zdravlja štitnjače kako bi se osigurao zdrav život, posebice kod posebno osjetljivih osoba na čimbenike rizika i disfunkciju štitnjače – trudnica, djece i starijih osoba.
'Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitna žlijezda sintetizira hormone trijodtironin i tiroksin, koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa, otpušta ih u krvotok te na taj način regulira sveukupni metabolizam. Proizvodnju hormona tiroksina i trijodtironina regulira hormon hipofize tireotropin.
Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače) i hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače). Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija', kažu iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema posljednjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), 2022. godine su u svijetu od raka štitnjače oboljele 821 214, a umrlo je 47 507 osoba.
Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2022. godini od raka štitnjače je u Hrvatskoj oboljelo 759 osoba, 574 žena i 185 muškaraca. Rak štitnjače peto je najčešće sijelo raka u žena u Hrvatskoj (nakon raka dojke, debelog i završnog crijeva, pluća i tijela maternice). U 2023. godini od raka štitnjače u Hrvatskoj umrlo je 30 osoba (20 žena i 10 muškaraca).
Bolest štitnjače može se pojaviti u bilo kojoj dobi – kod žena se češće javlja u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je u muškaraca češća u pedesetim i šezdesetim.
Američko društvo za štitnjaču kao vodeće svjetsko udruženje stručnjaka posvećenih poboljšanju prevencije, dijagnostike i liječenja bolesti štitnjače upozorava kako odgođeno liječenje bolesti štitnjače može pacijente izložiti riziku od ozbiljnih stanja, poput kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze i neplodnosti.