Foto: Unsplash Sve o ugrušcima tijekom korone i nakon cijepljenja

Sve o ugrušcima tijekom korone i nakon cijepljenja

Smršavite i ugasite cigaretu - smanjite rizik

Na 10 milijuna ljudi koji dobiju cjepivo protiv korone AstraZenecu, očekuje se 40 tromboza, što je slično riziku da doživite automobilsku nesreće u vožnji autom od Zagreba do Splita, kazala je izvanredna profesorica infektologije u bolnici St George’s u Londonu Tihana Bičanić za RTL ovih dana, odgovarajući na tvrdnje da je riječ o cjepivu kod kojega postoji visok rizik od ugrušaka.

Njihov je razvoj kod oboljelih od COVIDA-19 vrlo čest, kaže doc. prim. dr. sc. Dražen Pulanić, specijalist internist-hematolog, voditelj Odjela za hemostazu i trombozu te benigne bolesti krvotvornog sustava u Klinici za unutarnje bolesti u KBC Zagreb, no kod cjepiva je doista riječ o rijetkim primjerima.

- Brojni bolesnici s COVID-19 razviju venske tromboze – duboku trombozu vena nogu i/ili plućnu emboliju – a neki i arterijske tromboze. Povećani rizik od nastanka venske tromboze imaju hospitalizirani bolesnici s težim oblikom COVID-19, kombinirano s drugim rizičnim čimbenicima. To su, među ostalim, nepokretni pacijenti, stari, adipozni (ljudi s indeksom tjelesne mase većim ili jednakim 30), zatim muškarci, ljudi koji su ranije preboljeli vensku trombozu, rak, ili imaju druge komorbiditete, kao i oni hospitalizirani u jedinici intenzivnog liječenja – pojašnjava doc. Pulanić, pišu 24 sata.

I dok su kod arterijskih tromboza - koje su uzročnik infarkta miokarda, ishemijskih moždanih udara i periferne arterijske bolesti - najčešći čimbenik rizika debljina, pušenje, dijabetes, hiperlipidemija i hipertenzija, kod venskih tromboza postoje tri glavna uzroka: otežan protok krvi (primjerice zbog otežane pokretljivosti ili nepokretljivosti, tumorske ili neke druge kompresije žile), pojačana grušavost krvi (na primjer u raku, upalnim stanjima, trudnoći, kod uzimanja nekih lijekova ili nasljedne trombofilije), te oštećenje žile, pojašnjava sugovornik.

- Rizični čimbenici za razvoj venskih tromboza/tromboembolija su višestruki: starija dob, imobilizacija, operacija, posebno ortopedska, zatim rak, autoimunosne bolesti, trudnoća, dugotrajni let avionom, varikozitetne (proširene) vene na nogama, nasljedna trombofilija, debljina, pušenje, neki lijekovi (primjerice oralni kontraceptivi, hormonska nadomjesna terapija, kao i neki lijekovi za liječenje raka). Uobičajeno, javljaju se ugrušci dubokih vena nogu i plućna embolija, odnosno ugrušak u plućnoj cirkulaciji, ističe doc. Pulanić, a oboljeli često imaju istovremeno i više rizičnih čimbenika.

Ono na što sami možemo utjecati, a i dalje je vrlo prisutno u našoj populaciji, to su pušenje i debljina: prestanak pušenja, ili nepušenje, te održavanje normalne tjelesne težine je nešto čemu trebamo težiti, jer tako možemo spriječiti brojne bolesti, ne samo tromboze, naglašava hematolog.

Kad je, pak, riječ o rijetkim slučajevima tromboza u osoba koje su primile cjepivo Vaxzevria (ranijeg naziva COVID-19 cjepiva AstraZeneca), kaže kako su one bile neobične iz dva aspekta: uglavnom su nastale na rijetkim lokalizacijama u venama u području glave i trbuha, a često ih je pratio sniženi broj trombocita, što samo po sebi povećava rizik krvarenja i ne javlja se kod uobičajenih tromboza.

- Prve detaljne analize na malom broju bolesnika nedavno publicirane u najuglednijem svjetskom medicinskom časopisu New England Journal of Medicine njemačko-austrijske i norveške skupine znanstvenika ukazuju da navedeno ima sličnost s drugim, također izuzetno rijetkim entitetom – heparinom induciranom trombocitopenijom – kada nakon primjene heparina, koji se vrlo često daje u prevenciji i liječenju tromboza, mogu nastati vrlo protrombogene tromboze, s istovremenim razvojem niskih vrijednosti trombocita, što dovodi i do značajne sklonosti krvarenju – pojašnjava. No, sve navedeno zabilježeno je vrlo rijetko, kaže.

- Primjerice, prema podacima Europske medicinske agencije (EMA), glavne regulatorne europske agencije za lijekove, do 4. travnja je u EU i UK cijepljeno 34 milijuna osoba s AstraZeneca cjepivom, a takve tromboze rijetkih lokalizacija su zabilježene u 222 osobe. Vrlo rijetko su opisani drugačiji poremećaji zgrušavanja krvi i nakon primanja drugih cjepiva protiv COVID-19, dodaje.

- Vrlo rijetki krvni ugrušci, praćeni niskim trombocitima mogu se manifestirati kroz otežano disanje, bolove u prsima, oticanje nogu, dugotrajne bolove u trbuhu, neurološke smetnje, poput teške i dugotrajne glavobolje ili zamućenog vida, zatim znakove sitnog točkastog krvarenja (modrice) na koži, udaljenog od mjesta primjene cjepiva. Sve navedeno ukazuje na mogućnost da se razvila akutna tromboza, što zahtijeva hitno javljanje liječniku – naglašava doc. Pulanić.

Dodaje kako se po dostupnim medicinskim stavovima međunarodnih stručnih društava i agencija koje nadziru lijekove ne preporučuje preventivno uzimanje lijekova koji utječu na trombocite - poput acetilsalicilne kiseline, ili antikoagulantnih lijekova koji utječu na faktore zgrušavanja – prije, niti nakon cijepljenja s bilo kojim cjepivom protiv COVID-19.

- Ako netko već od ranije uzima neke od tih lijekova, ne treba ih prekidati nakon cijepljenja. I svakako se ne smije na svoju ruku uzeti neki lijek koji sam po sebi može uzrokovati krvarenje i/ili trombocitopeniju bez konzultacije s liječnikom – naglašava.

- Osobno nisam čuo da postoje liječnici koji nakon cijepljenja Astra Zenecom pacijentima savjetuju da popiju lijek koji sadržava salicilnu kiselinu, niti bih to svojim pacijentima savjetovao. Istina je da se lijekovi koji ju sadrže – kao što su andol ili aspirin – već stotinjak godina koriste u svrhu sprječavanja stvaranja krvnih ugrušaka, no nemamo nikakve znanstvene dokaze da nakon cijepljenja postoji povećani rizik od ugrušaka, kao ni da će tjedan ili dva te terapije biti dovoljno da smanji taj rizik, kaže obiteljski liječnik iz Samobora dr. Ivica Cvetković.

Dodaje da ljudi svakako trebaju imati na umu da te lijekove ne bi trebali uzimati bez savjetovanja s liječnikom i bez nadzora, jer mogu izazvati i negativne posljedice.

- Među ostalim, kod duljeg uzimanja mogu izazvati čir na dvanaesniku, ili neku drugu vrstu krvarenja koje može biti opasno za zdravlje – upozorava.

Zato pacijentima kod kojih se nakon cijepljenja pojave temperatura i bolovi u mišićima savjetuje samo blaži paracetamol, primjerice Lekadol, jednu do tri tablete po 500 miligrama na dan, iako odrasli po potrebi mogu uzeti i veću dozu.

- Ako simptomi ne prolaze, ili se pojave neki ozbiljniji, umjesto terapije 'na svoju ruku' javite se liječniku – zaključuje dr. Cvetković.

- Mediteranska prehrana već je nekoliko puta proglašeja najboljim modelom prehrane za dugoročno jači imunitet i očuvanje zdravlja, pa treba reći da se prema njenim osnovama trebamo hraniti kontinuirano, odnosno ne samo desetak dana prije ili poslije cijepljenja – odgovara nutricionistica Sandra Marić Bulat na neslužbene preporuke američkog udruženja nutricionista o tome da bi prehranu u tom razdoblju trebalo prilagoditi tome da djeluje na ublažavanje simptoma.

I američki stručnjaci naglašavaju kako su njihove preporuke zapravo utemeljene na mediteranskoj prehrani, te predlažu da se u vrijeme cijepljenja stavi naglasak na prirodne i svježe namirnice koje sadrže viši udio vlakana i probiotika u prehrani, uz smanjenje udjela šećera u prehrani.

- Teško je dati jednoznačne i generalne preporuke, jer su simptomi koje ljudi imaju nakon cijepljenja vrlo individualni - kaže nutricionistica. Općenito, kaže, svakako je dobro smanjiti unos šećera u prehrani, jer time smanjujemo rizik od razvoja upalnih procesa u organizmu, što može djelovati i na ublažavanje simptoma koji su reakcija na cijepljenje, dodaje.

- Dobro je prije i poslije cijepljenja malo pojačati unos probiotika kroz jogurt, što može pomoći da ublažite reakciju probavnog sustava i spriječite mučnine, a tome će svakako koristiti i šalica čaja od đumbira ili mente. I đumbir i menta pomažu probavnom sustavu, a djelovat će i osvježavajuće na organizam – dodaje Marić Bulat.

No, ističe kako se oko toga ne bi ograničila samo na dva tjedna prije i dva tjedna poslije cijepljenja, jer su nam probiotici i vlakna izuzetno važni i inače.

Ako nakon cijepljenja imate probavnih problema – mučninu i/ili proljev – prehranu tih nekoliko dana bazirajte na kuhanoj piletini i ne zaboravite unositi više tekućine, koja pomaže čišćenju organizma od otrova i rehidriranju. To je posebno važno dok imate temperaturu, kako organizam ne bi dehidrirao, dodaje Marić Bulat.

- Uz običnu vodu i čajeve, preporuka je pojesti ili popiti šalicu do dvije pileće juhe u koju ste dodali i malo povrća, pogotovo ako se jave povraćanje ili proljev – ističe.

- Način prehrane općenito može prevenirati debljinu i tako utjecati na rizik nastanka dijabetesa, hiperlipidemije i posredno smanjiti rizik za nastanak tromboze. U tom kontekstu se svi zajedno trebamo boriti protiv debljine i pušenja naših sugrađana, što su snažni čimbenici rizika za brojne teške bolesti, uključujući i tromboze, ističe, pak, doc. Pulanić te podsjeća kako opće zdravstvene smjernice u tom kontekstu posebno ističu i potrebu da budemo redovito tjelesno aktivni, što može prevenirati nastanak tromboze.

4 dana od prijema u bolnicu je medijan vremena tijekom kojega se kod osobe oboljele od COVID-19 pneumonije razvija dusaminirana intravaskularna koagulacija, stanje u kojem dolazi do začepljenja krvnih žila ugrušcima 

3 do 4 puta – toliko povišena razina D-dimera (jedan od produkata razlaganja krvnog ugruška) prema Međunarodnom udruženju za trombozu i hemostazu smatra se dovoljnom da se razmotri prijem pacijenta na bolničko liječenje, čak i ako nema druge teže simptome COVID-19 

45 dana – rok je do kojeg American College od Cardiology (ACC) podrazumijeva postojanje rizika od toga da oboljeli od COVID-19 da razviju vensku tromboemboliju nakon otpusta iz bolnice, pa se preporučuje razmotriti individualnu potrebu za produženom tromboprofilaksom u bolesnika koji imaju povišeni rizik za trombozu i niski rizik krvarenja. Talijansko udruženje preporučuje to za 7 do 10 dana nakon otpusta iz bolnice. Neka druga međunarodna stručna društva za sada ne preporučuju produženu tromboprofilaksu nakon otpusta iz bolnice oboljelih od COVID-19, no istraživanja su u tijeku.

Istraživanja pokazuju da žene koje piju antibebi pilule duži period imaju 3 do 4 puta veći rizik dobiti trombozu, a pušači 52 % puta veći rizik za oboljevanje

Vaša reakcija na temu
Aloooo article_emotions(95146, "");
Pregledaj komentare
29