NEUROVITA: U Splitu osnovana udruga oboljeliih od Parkinsonove bolesti

Dan crvenih tulipana tj. Svjetski dan Parkinsonove bolesti jučer je obilježen i u Splitu. Na najkonkretniji način. Osnivanjem Udruge Neurovita, udruge oboljelih od Parkinsonove i drugih neurodegenerativnih bolesti.

Ideju i poticaj za osnivanje dao je neurolog dr. sc. Gordan Džamonja kojem je upravo Parkinsonova bolest uža specijalnost, a splitski bolesnici uglavnom su njegovi pacijenti.

Razmišljajući kako im olakšati stanje te kako im uz farmakološku terapiju pružiti i dodatne nefarmakološke tretmane došao je na ideju osnutka udruge koja bi sve to objedinila pod svojim krovom.

Zna se da je Parkinsonova bolest progresivna neurodegenerativna bolest za koju nema lijeka. Ne može se izliječiti, ne može se zaustaviti, ali se može usporiti njena progresija i olakšati život s njom.

Dokazani su primjeri nekih aktivnosti koje imaju terapijski učinak na Parkinsona poput stolnog tenisa, joge, plesa tj. osobito tanga, vježbanja, kreativnih aktivnosti pa čak i onih kognitivnih poput učenja stranih jezika, pisanja i književnosti. Sve nabrojeno olakšava život bolesnicima i ima istu terapijsku vrijednost kao i farmakološka terapija.

Zato je postojanje udruge i prostora u kojem bi se sve te aktivnosti provodile od presudne važnosti.

Vrlo simbolično, na jučerašnji Svjetski da Parkinsonove bolesti, i taj je korak formalno obavljen. Udruga je dobila sve registracije i dopusnice te krenula s radom. Sada se očekuje i uključivanje gradskih struktura u rješavanju temeljne potrebe a to je vlastiti prostor.

Evo što je rekla Ivka Klarić, predsjednica novonastale udruge Neurovita:

Podsjetimo, Parkinsonova bolest je druga najčešća neurodegenerativna bolest koja nastaje zbog gubitka ili degeneracije živčanih stanica koje su zadužene za proizvodnju neuroprijenosnika dopamina.

To je bolest od koje se ne umire, ali se odumire i znatno komplicira život.

Simptomi su mnogostruki. Od motoričkih poput: gubitka voljnih pokreta, tremora, otežanog hoda i govora, ukočenosti tijela, usporenosti, bolnosti ekstremiteta te kao posljedice istih: padovi, lomovi i vezanost uz invalidska pomagala. Do onih drugih poput: demencije, depresije, anksioznosti, kognitivne usporenosti, nesanice, gubitka njuha, vida, opstipacije i dr. Sve nabrojeno izaziva teški invaliditet pa bi od presudne važnosti bilo izjednačiti prava oboljelih od Parkinsa s pravima drugih invalidnih osoba.

Za bolesnike od Parkinsonove bolesti se kaže da su to briljantni umovi zatvoreni u kavezu svog tijela, a pomoć okoline je od presudne važnosti u njihovoj borbi protiv te podmukle bolesti od koje u Hrvatskoj trenutačno boluje između 17 i 20 tisuća oboljelih.

Splićani su prvi korak napravili, udruga je oformljena, sada su na potezu gradski oci kako bi ona što prije zaživjela na korist svim oboljelima od Parkinsonove bolesti u našoj županiji.